Knjiga kao glavni historijski medij je zamijenjena drugim digitalnim medijima u zadnjih nekoliko decenija kroz sve učestaliju upotrebu tehnologije.
Iako su mnogi predviđali potpuno izbacivanje forme knjige iz upotrebe, takvo nešto se nije desilo zahvaljujući svima onima koji izdaju, čitaju i njeguju ovu vrstu medija. Među njima je i izdavačka kuća Imprimatur iz Banje Luke, koja već osam godina aktivno djeluje u izdavanju knjige, promociji domaćih i stranih pisaca i stvaranju mreže čitatelja na prostorima regije.
Sve je krenulo nakon što je Boris Maksimović, urednik i prevodilac, završio pisanje i objavljivanje knjige „Hadžiluk plemenitom snu“, odnosno iz potrebe za plasiranjem ovog djela na police kako bi čitaoci dobili svoj primjerak.
Sonja Lero Maksimović, viša asistentkinja na Katedri za srbistiku na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i doktorantkinja na programu Nauka o jeziku, jedna je od pokretačica Imprimatur. Pojasnila je da započinjanje ovakve poslovne priče ne donosi neke instant rezultate ali zajedno uz nastojanje da se iskoristi svaki prostor za razvoj, konstantno ulaganje u proširenje vidika, zdravu dozu tvrdoglavosti i odlučnosti, kao i mrvu sreće, može biti recept za održivi razvoj.
Na početku je Imprimatur imao dvije dimenzije izazova. Prva je odsustvo svijesti o prirodi izdavačkog posla na našim prostorima, koje se svodi na uvjerenje da se ovim bave entuzijasti i ljudi kojima je izdavaštvo hobi, dok druga dimenzija izazova jeste bila pitanje kako doći do ljudi.
Zbog ove potrebe, Imprimatur se okreće ka Srbiji, kao najvećem regionalnom izdavačkom tržištu i osnivaju firmu u Beogradu, te uporedo s tim, fokusiraju se na olakšavanje distribucije njihovih naslova čitaocima iz Crne Gore i Hrvatske.
S druge strane, nejasnoće i zamagljenost percepcije jednog autora nakon napisane knjige je posebna dimenzija izazova na našim prostorima.
„Autori često nisu sigurni šta sve podrazumijeva proces izdavanja knjige i šta dalje raditi sa knjigom nakon što bude odštampana. Slika o tome kako izdavačke kuće rade je prilično nejasna i ne možemo ni očekivati da se ta slika iskristališe ukoliko se ne postavi promišljena i kvalitetna strategija za dugoročni i planski razvoj izdavaštva kao industrije, koja će podrazumijevati zajednički rad institucija, izdavača, knjižara, distributera i predstavnika svih drugih grana“, objašnjava Lero Maksimović.
U koraku s vremenom
Za izdavačke kuće na ovim prostorima je karakteristično da na njihovu adresu stigne više naslova nego su ih u stanju objaviti. Ovo samo govori u prilog činjenici da printane knjige nisu doživjele svoj pad iako je takvo nešto bilo najavljivano od vremena pojave elektronskih izdanja.
Izdanja Imprimatura se danas mogu naći u knjižarama, bibliotekama, kao i na online platformama poput Bookmate i Novinarnice, a njihovi naslovi su često dio raznih kulturnih manifestacija i relevantnih književnih nagrada. U ovom trenutku Imprimatur ima pune ruke posla i trenutno rade na pripremi izdavanja nekih novih naslova, a neki od njih se već mogu naručiti preko njihove službene stranice.
Lero Maksimović je izdvojila knjigu Fernande Melčor, latinoamaričke književne senzacije koja spaja brutalnost nasilja i čistu maestralnost izraza, u prevodu ništa manje sjajne Mihaele Šumić, čiji je roman „Čovjek vuk“ nedavno stigao na police knjižare. Zatim, tu su i nove knjige Đanrika Karofilja, italijanskog pisca čija su djela prodata u više od sedam miliona primjeraka širom svijeta, radujemo se i novom romanu Slađane Nine Perković, koja je dobila posebno priznanje žirija za Nagradu Evropske unije za književnost i čiji se prvi roman prevodi širom Evrope.
„Spremamo i realizaciju projekta koji podrazumijeva prevođenje i predstavljanje niza istaknutih evropskih spisateljica našoj čitalačkoj publici“, istakla je Lero Maksimović.
Nova izdanja na kućnoj adresi
U proteklih osam godina, Imprimatur iza sebe ima oko 80 objavljenih knjiga, a „Hadžiluk plemenitom snu“ je već doživio nekoliko izdanja. Na godišnjoj razini izdaju u prosjeku 12 knjiga, te su zbog toga odanim čitaocima omogućili otvaranje određenog sistema pretplate.
„Godišnji paket knjiga funkcioniše po principu pretplate – kao što biste se pretplatili na časopis i svaki mjesec iščekivali da vam novi broj stigne na vrata. Samo što u našem slučaju iščekujete novu knjigu koju smo taj mjesec objavili“, kazala je Marija Pejić, urednica izdavačke kuće Imprimatur.
S obzirom da godišnje objave 12 knjiga, Pejić je dodala da za nekih 195 konvertabilnih maraka na adresu stigne svaki novi naslov, „ravno iz štamparije“.
Pored printanog materijala i prisustva na platformama za e-knjige, Imprimatur se okušao i u formi podcasta. Podcast „Knjige narodu“ je ideja koja je u prvoj sezoni imala za cilj da predstavi banjalučke pisce i njihove radove, a u drugoj sezoni ideja je bila da se govori i podučava o izdavaštvu iza kulisa.
Pejić je kazala da mnogo ljudi čita knjige i nisu upoznati s cijelim postupkom izdavanja knjige koja im se nađe u rukama, a Imprimatur s obzirom na iskustvo je stručan da priča o ovome. „Ovaj proces je često lišen glamura ali isto tako zabave ne nedostaje“, dodala je Pejić.
Izdavaštvo u Bosni i Hercegovini se suočava sa puno više izazova i prepreka u odnosu na izdavačke kuće u zapadnim zemljama. Unatoč tome, uz pomoć čitaoca, Imprimatur je uspio okupiti pisce na jedno mjesto koje povezuje kvalitetna i unikatna pisana riječ, u čemu se ogleda uspjeh ove izdavačke kuće.
