Učenje o prošlosti s fokusom na vrijednosti mira

Ovo je jedna od poruka sa konferencije „Lekcije iz prošlosti za budućnost“, koja je održana povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, u organizaciji Centra za postkonfliktna istraživanja, Instituta edukatora za ljudska prava i Foruma civilna mirovna služba (forumZFD) Bosne i Hercegovine. Na konferenciji su predstavljeni rezultati primjene priručnika „Holokaust i mir – Lekcije iz prošlosti za budućnost“, koji se već dvije godine koristi u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo.

„Holokaust je jedan od najstrašnijih i najmračnijih događaja i perioda historije svijeta. U osnovi Holokausta leži i nalazi se početna radnja, dogma, koja počiva na dehumanizaciji društva“, kazala je Naida Hota Muminović, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Iako se poslije Holokausta svijet odlučno usprotivio masovnim zločinima, ipak su se dogodili genocidi u Srebrenici, Ruandi, a i danas svjedočimo strašnim zločinima i eklatantnom kršenju univerzalne deklaracije o ljudskim pravima širom svijeta.

„Neka lekcije iz prošlosti stvarno poprave našu budućnost. Neka obrazovanje bude garant da se taj popravak i desio. Čvrsto vjerujem da to možemo zajedno“, poručila je ministrica Hota Muminović.

Elijas Tauber, savjetnik za kulturu i vjeru Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, podsjetio je da je prije Holokausta u BiH živjelo 14.500 Jevreja, od kojih 12.500 u Sarajevu, što je tada predstavljalo 20 posto stanovnika Sarajeva kojih više nema.

„To su bili intelektualci koji su jednostavno nestali. Nemamo jedan čitav niz ljudi za koje je bilo bitno da su ostali kako bi prenijeli svoje znanje – doktori, slikari, profesori i tako dalje. Kada pričamo o ovim ljudima, važno je reći kako se zovu, gdje su živjeli, gdje su radili, jer s nestankom ovih ljudi nestao je i dio identiteta Grada Sarajeva“, kazao je Tauber.

Kultura sjećanja lekcija za budućnost

Ljiljana Siničković, iz forumZFD, navela je da mnoge lekcije moramo naučiti iz Holokausta, a možda najvažnije za budućnost su one koje nas uče prevenciji novih zločina, prepoznavanju ranih faza, uzroka i jezika koji se koristi, te da bez kulture sjećanja ne možemo naučiti lekcije za budućnost.

„Dok iznalazimo načine kako da nove generacije naučimo da prepoznaju mržnju koja ugrožava druge, usmjerimo se na vrijednost ljudskih prava. Treba da probudimo empatiju, razumijemo prošlost, kroz činjenice i načine koji ne bude osvetu, da djeluju protiv mržnje i nasilja. To nije lak zadatak i zadužuje svakoga od nas “, kazala je Siničković.

Promovisanje mira i pomirenja je više nego ikada potrebno u Bosni i Hercegovini, smatra Fermin Cordoba, viši politički savjetnik u Delegaciji Europske unije u Bosni i Hercegovini. Zapitao se kako doći do istine, odgovarajući da se ne mogu ignorisati presude domaćih i međunarodnih sudova, ali i da je pravo pitanje koliko zapravo ima empatije u Bosni i Hercegovini.

„Jesmo li empatični kada čitamo historijske knjige i zapitamo li se: ‘Dobro, meni je bilo ovako, ali kako je bilo drugima?’. Bez empatije put ka istini i pomirenju bit će izuzetno težak“, kazao je Cordoba.

Kako bi doprinijeli podučavanju, izvorima i lekcijama za učenje, istraživanje historije, uzroka konflikta i nasilja, kao i sprečavanju i borbi protiv revizionizma i poricanja, Centar za postkonfliktna istraživanja, forumZFD i Institut edukatora za ljudska prava, zajedno sa profesorima i nastavnicima iz cijele BiH su izradili didaktički vodič za edukatore/ice i nastavnike/ice pod nazivom „Holokaust i mir – Lekcije iz prošlosti za budućnost“.

Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, kazala je da su deset godina zajedno s partnerima radili na izradi priručnika, posebno se zahvaljujući profesorima i nastavnicima koji su ga kreirali. Priručnik se sastoji od četiri modula, odnosno 11 lekcija koje pokrivaju različite teme, od ljudskih prava, moralne hrabrosti, memorijalizacije, umjetnosti, književnosti i jezika.

„Ove godine obilježavamo 30 godina od genocida u Srebrenici i zaista su ovakve teme, lekcije iz prošlosti jako bitne kako bismo prevenirali i mogli graditi bolju budućnost“, kazala je Šarić, posebno se zahvaljujući Udruženju Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa, čiji su predstavnici prisustvovali konferenciji.

Razvijanje empatije kod učenika

Na izradi priručnika radila je i profesorica Đuldina Kurtović, koja predaje filozofiju sa logikom u Trećoj Gimnaziji u Sarajevu. U nastavi je obrađivala dio koji se odnosi na priče o „Običnim herojima“, projekat Centra za postkonfliktna istraživanja o moralnoj hrabrosti ljudi koji su rizikovali svoje života da tokom rata i genocida u BiH i šire pomognu ljudima drugih etničkih pripadnosti.

„Ono što me iznenadilo kod komentara i kroz diskusiju kod učenika jeste da smo zajedno došli do zaključka da su ove teme itekako bitne i da se moralna hrabrost tiče svakog čovjeka, da je svojstvena svakom ljudskom biću i nije rezervisana samo za pojedince“, kazala je Kurtović.

Dodala je da su kroz časove i priče o „Običnim herojima“, učenici mogli da dožive katarzu i da se pojavi empatija, bez obzira na identitet, ko je ko i odakle je, kao i jedna vrsta straha da se užasi rata mogu desiti svima.

Priče koje se nalaze u priručniku su samo ideja i poticaj nastavnicima da modele, strategije, tehnike i metodologije prilagode potrebama, dalje razvijaju i istražuju, kazala je Melisa Forić Plašto, viša asistentica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Prema njenim riječima, metodologija podučavanja o Holokaustu je itekako primjenjiva na podučavanje o genocidu, o svim masovnim i ratnim zločinima, koji su se desili u Bosni i Hercegovini, a koji se dešavaju i u svijetu. „Moramo biti svjesni toga da se naši učenici interesuju za to. Ali moramo i biti pripremljeni da kroz podučavanje o tim temama na prvom mjestu imamo mir. Mora biti ideja promoviranja poštovanja drugih, promoviranja mira za budućnost našeg društva“, navela je Forić Plašto.

Ideja priručnika jeste da se određeni segmenti mogu koristiti na časovima jezika, likovnog, ljudskih prava i tako dalje. Milica Jošić-Milinović, viša asistentica na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banja Luci, pojasnila je da ne mora biti urađena kompletna radionica nego se mogu koristiti materijali, i to bez interneta, o čemu se također vodilo računa s obzirom na opremljenost učionica.

„Ideja priručnika je ta njegova praktičnost“, istakla je Jošić-Milinović koja je radila na radionici jezik i književnost, s glavnim ciljem da se da glas predmetima i mjestima koja su preživjela strahote rata. „Fokus je bio na neispričanim pričama iz prošlosti za budućnost, davanje glasa mjestima koja ne mogu da govore“, dodala je.

Borba protiv marginalizacije i stereotipa

Jedna od lekcija koja je obrađena u priručniku odnosi se na najveću marginaliziranu grupu u Bosni i Hercegovini – Rome, a tiče se projekta „Na Marginama“, koji je uradila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u saradnji s Centrom za postkonfliktna istraživanja. U sklopu tog projekta su urađeni fotografska izložba i foto knjiga sa ciljem osporavanja negativnih stereotipa o romskoj zajednici u BiH.

Glorija Alić, ispred Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, navela je da se godinama zajedno s romskim zajednicama bore protiv marginalizacije, stereotipa i diskriminacije Roma. Uz tu borbu, kazala je da Romi i dalje žive jedan težak život, većinski su nezaposleni, ne žive u adekvatnim stambenim jedinicama, manji broj djece pohađa školu i tako dalje.

„Borba protiv predrasuda koja se tiče romske populacije je zadatak svih nas pojedinačno. Ne samo međunarodnih i nevladinih organizacija, institucija, nego svih nas. Ova knjiga je jedan korak, jedno sredstvo i nadam se da ćete je vi kao sudionici obrazovnog sistema koji imate najviše kontakata s porodicama i djecom, učiniti da u svojim okruženjima i s mladim ljudima pokušate razbiti te stereotipe“, navela je Alić.

Selma Karović, profesorica građanskog obrazovanja/demokratije i ljudskih prava u Osnovnoj školi „Malta“ Sarajevo, kazala je da je najviše primjenjivala lekcije iz ,,Na Marginama” u okviru građanskog obrazovanja i predmeta Društvo/Kultura/Religija, nastojeći motivirati učenike da odbace predrasude koje se često nalaze u njihovim glavama a koje usvajaju od okoline u kojoj se nalaze. Navodeći zastupljenu predrasudu: „Nemoj ići tamo, ukrast će te Cigani“, koju djeca često čuju.

Uz taj dio, Karović je navela da su joj jako bitne i priče o Običnim herojima, malim ali velikim ljudima, koji su pomagali druge u raznim situacijama, skrivali ih, donosili hranu i slično.

„Kroz sve predmete, ne samo građanskog obrazovanja, moramo raditi na moralnoj odgovornosti i moralnom ohrabrenju učenika o osnovnim ljudskim vrijednostima, da trebaju pomoći onome ko je u nevolji, onoga koga u datom momentu društvo smatra manje vrijednim“, istakla je Karović.

„Mora se pričati, diskutovati i razmišljati“

Priručnik „Holokaust i mir: Lekcije iz prošlosti za budućnost“ podržan je 2022. godine od strane Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, kada je kako je kazala Nermina Uzejnovski, šefica Kabineta direktora, gdje je nakon sastanka sa partnerima projekta dogovoreno da se „krene u podršku za mir“. Godinu kasnije, su urađene radionice sa nastavnicima većine škola sa Kantona Sarajevo, te da Institut podržava i prati implementaciju priručnika.

Samir Hajrulahović, profesor historije Srednje medicinske škole Sarajevo, kazao je da potreba za izučavanjem Holokausta i za mirovnim obrazovanjem danas postoji više nego ikada. Govoreći o priručniku naveo je da ga najviše zanima ovaj historijski dio jer učenici više znaju o Aušvicu, onome što se dešavalo u nacističkoj Njemačkoj, nego o onome što se dešavalo u Bosni i Hercegovini tokom Holokausta.

Priručnik „Holokaust i mir: Lekcije za budućnost“ puno je pomogao i Adisi Sokolović, profesorici historije u Osnovnoj školi „Isak Samokovlija“ u Sarajevu. ,,Bila sam u dilemi kako sve ovo da kanališem mladima i predočim da nešto shvate u okviru tih 45 minuta jer su to zaista osjetljive stvari“, kazala je Sokolović, pojašnjavajući da u nastavi koristi interdisciplinarni pristup, kakav je i sam priručnik, i da je dosta usmjerena prema bosanskom jeziku i književnosti, te da joj je jako značajna tema očuvanja identiteta.

Osim fotografija, video zapisa, svjedočanstava i slično, Sokolović je naglasila posjetu spomen mjesta.

„Nekada kada počnem s temom Holokausta ili kad završim, odem s djecom do muzeja Jevreja, gdje mogu da vide jedan segment Holokausta, stradanje Jevreja Bosne i Hercegovine“, dodala je Sokolović.

Kada Hotić, potpredsjednika Udruženja Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa, kazala je da kultura sjećanja ne može prestati nikada i o tome se „mora pričati, diskutovati, razmišljati“.

„Ovdje su naši profesori i nastavnici koji će pomoći da društvo pamti, ne zaboravi. Sjećanje na Holokaust i genocid je putokaz za budućnost, da ljudi prosude da li to teba činiti, da li postoji narod koji treba biti elminisan sa kugle zemaljske, ko to ima pravo da odlučuje koji će narod živjeti, šta su ljudske vrijednosti… Svi smo mi ljudi od krvi i mesa. Svima je isto potrebno“, navela je Hotić.

Uz učenje o prošlosti, posjetu spomen obilježjima, nastavnici i profesori saglasni su da svako u svom predmetu treba razvijati kulturu mira, solidarnosti, ljudskih prava i vrijednosti koje su najpotrebnije kako bismo postali dobri učenici historije kao učiteljice života.