Srebrenička tvrđava i Stari grad koji datiraju iz bosanskog srednjovjekovlja, džamija u Ćojluku, pravoslavna crkva u Jasenici, etno selo u Gornjim Hrgovima, Suljagića kuća u Špionici, prirodne ljepote Majevice i razvoj eko turizma su samo neke od odlika Srebrenika, grada na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
Stari grad Srebrenik, zajedno s tvrđavom, predstavlja jedan od najznačajnijih i najočuvanijih srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata u Bosni i Hercegovini. Smatra se da potiče iz 14. stoljeća, a prvi pisani trag o njemu datira iz 1333. godine kada se u historijskim izvorima spominje kao mjesto boravka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, gdje je potpisao povelju upućenu Dubrovčanima. Tvrđava, smještena na visokoj i teško pristupačnoj stijeni, odlikuje se specifičnom arhitekturom koja je prilagođena reljefu terena. Njene kamene zidine, stražarnice i kule pružale su zaštitu u turbulentnim vremenima i svjedoče o bogatoj historiji ovog kraja.
Uz unapređenje infrastrukture, dodatna ulaganja, veću uključenost lokalnog stanovništva, a istovremeno i promociju, prema rukovodstvu ovog grada, Srebrenik bi mogao postati turističko sjedište regije ali i mnogo šire.
Adnan Bijelić, gradonačelnik Srebrenika, smatra da bi za cjelovitu turističku ponudu trebalo sve biti povezano sa Starim gradom. Taj potencijal, kako navodi, nije u potpunosti iskorišten jer nedostaje prateća infrastruktura poput smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata.
„Potrebni su dodatni sadržaji – ugostiteljski objekti, etno-sela i izletišta – kako bismo privukli turiste i ponudili im jedinstveno iskustvo“, smatra gradonačelnik.
Pojasnio da Turistička zajednica Srebrenik radi „pionirske“ korake, digitalizira sadržaj i poboljšava infrastrukturu na Majevici, planini koja ima ogroman potencijal za ekoturizam, a i izgrađuje se centar koji će biti polazna tačka za pješačke i biciklističke ture. Međutim, naglašava da je potrebno još ulaganja – od označavanja staza do osiguravanja električnih bicikala i drugih sadržaja.
„Moramo pronaći način da Srebrenik istaknemo u moru drugih destinacija. Blizina tuzlanskog aerodroma i većih gradova poput Tuzle i Brčkog može biti naša prednost ako strateški osmislimo turističke ponude. Međutim, izgradnja autoceste Tuzla–Brčko ostavila bi Srebrenik izolovanim, zbog čega tražimo bolju povezanost koja bi omogućila lakši pristup turistima“, kazao je Bijelić.
Arhitektura, religija i predanja
Isticanjem Srebrenika u moru drugih destinacija mogu pomoći i vjerski i kulturni objekti, koji imaju daleku historijsku tradiciju. Džamija u Ćojluku datira iz osmanskog perioda i jedna je od najstarijih u ovom kraju. Njena jednostavna arhitektura i autentični detalji odražavaju islamsku graditeljsku tradiciju tog vremena, a uz džamiju se nalazi i mezarje koje svjedoči o kontinuitetu života muslimanske zajednice u ovom području.
U Jasenici je pravoslavna crkva, koja predstavlja značajan vjerski i kulturni objekat pravoslavne zajednice u Srebreniku. Izgrađena je u 19 stoljeću, očuvana je i predstavlja svjedočanstvo dugotrajnog prisustva pravoslavnih vjernika na ovom području. Ova pravoslavna crkva bila je prva osnovna škola na ovom području, i kao takva djelovala je za vrijeme uprave Austro-Ugarske Monarhije nad Bosnom i Hercegovinom. Prema narodnom predanju, crkvu je pri otvaranju osveštao ujak Nikole Tesle.
Suljagića kuća u Špionici jedan je od rijetkih sačuvanih primjera tradicionalne bosanske arhitekture. Ova kuća, s prepoznatljivim drvenim elementima i prostranim dvorištem, odražava način života i kulturno-historijskog i orijentalnog naslijeđa ovog kraja. Planirano je njeno očuvanje i eventualna rekonstrukcija kako bi bila uključena u turističku ponudu.
Uključivanje lokalnog stanovništva
Pored historijskih znamenitosti, Srebrenik se može pohvaliti i bogatom tradicijom zanatstva. Stari obrti poput grnčarstva, kovanja i tkanja i dalje su prisutni u nekim dijelovima grada, a njihova promocija i očuvanje mogu dodatno obogatiti turističku ponudu.
Gastronomska ponuda Srebrenika također je značajan segment razvoja turizma. Tradicionalna bosanska jela, poput pita, bosanskog lonca i raznih vrsta pekarskih proizvoda, čine nezaobilazan dio iskustva svakog posjetioca. Poseban značaj ima domaći med sa i podno Majevice, koji je prepoznatljiv po visokom kvalitetu i van Srebrenika.
Uspjeh turističkih projekata ne može se ostvariti bez podrške lokalnog stanovništva. “Radimo na strategiji razvoja turizma, ali još uvijek mali broj ljudi učestvuje u njenoj izradi. Potrebno je povećati participaciju zajednice kako bi se kreirali kvalitetniji planovi koji odgovaraju potrebama svih nas”, dodao je Bijelić.
Za unapređenje turizma u Srebreniku, potrebno je pronaći balans između promocije i razvoja infrastrukture. “Ako forsiramo promociju, a nemamo adekvatnu infrastrukturu, turisti neće biti adekvatno smješteni i zadovoljni. Ako čekamo da se infrastruktura razvije bez promocije, nećemo imati koga ugostiti u navedenim kapacitetima. Stoga, moramo paralelno raditi na oba segmenta za dalji razvoj“, dodao je Bijelić.
Historijska i bogata nematerijalna baština, prirodne ljepote, tradicionalni zanati i bogata gastronomska ponuda su potencijal da Srebrenik postane prepoznatljiva turistička destinacija, ali je potrebno strateško planiranje, ulaganje i aktivno uključivanje zajednice. Iskorištavanjem svih svojih resursa, ovaj grad može postati nezaobilazna destinacija za ljubitelje historije, prirode i sporta.
