Hip Hop kao kulturni pokret kroz muzičku autentičnost koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu i doživio vrtoglavi uspon 2010. godine i nekoliko godina kasnije, danas je u nekoj vrsti stagnacije.
Hip Hop umjetnici naglašavaju dominaciju turbofolka, nedostatak „community“ aspekta ali i neaktivnost starijih generacija, pa su usmjereni na sebe i svoj rad. S obzirom da Hip Hop karakterizira nezaustavljiva energija, očekuje se ponovno njegov uspon na muzičkoj sceni.
Specifičnost Hip Hopa od samog njegovog nastanka ogleda se i u socijalnim elementima. Tačnije rečeno, ti socijalni elementi su bili glavni pokretač ove kulture i njenog širenja među uglavnom afroameričkim i latinoameričkom populacijom. Hip Hop kultura od svog postanka je prošla kroz nekoliko faza, od ulične profesije koja se vremenom oblikovala u način života, pa sve do njenog definitivnog ulaska u mainstream svijet devedesetih godina kada je stekla popularnost veću i od rock n’ roll-a. Danas, kao međunarodno priznati rođendan Hip Hop kulture se vodi 11. august 1973. godine kada je Clive Campbell (Dj Kool Herc) zabavljao prisutne na tulumu njegove sestre Cindy. Osamdesete godine su obilježile širenje Hip Hop kulture i van SAD-a sa posebnim naglaskom na Evropu gdje se počinju formirati i prvi crew-ovi prvenstveno u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, a nedugo nakon toga, američki reperi počinju biti redovni gosti Hip Hop jamova širom Evrope.
Hip Hop kultura pronašla je svoje mjesto i na Balkanu, gdje su se socijalni elementi mogli izraziti na poseban način. Svi domaći Hip Hop umjetnici su kroz ovu kulturu pronašli smisao kroz izgradnju autentičnosti kao osnovne forme napretka. Ono što ih spaja je evolucija profesionalnosti koja je počela sa skromnim studijskim uvjetima pa se proširila na profesionalne studije i ozbiljne produkcije.
Temelji Hip Hopa i Fm-Jam emisija
Prve kasete hip hopa u Bosnu i Hercegovinu su ušle neprimjetno ali s vremenom su našle svoj put. Iako nije službeno zabilježeno, neki od ranih tragova Hip Hop kulture u našoj državi vežu se za rane 90-te. Prve singlove tuzlanska grupa Lobossi koju su činili Fudo MC i Crni Zvuk, počinju snimati tokom ratnih dešavanja. Pored tuzlanskih Lobossa treba spomenuti i zeničko Gluho Doba, te sarajevskog Mc-ija pod imenom Johnny da Mista koji je sa tekstualnim serijalom „Priče stare škole“ bacio svjetlo na svoje tinejdžerske dane i rane naznake sarajevskog Hip Hop-a u nastajanju.
Nešto godina kasnije sve ovo je izgledalo mnogo ozbiljnije a bosanskohercegovačkom Hip Hop-u je definitivno udaren temelj 13. decembra 1999. godine kada je emitovana prva Fm-Jam emisija na radiju Kameleon koju su organizovali Dj Soul i Dj Erol.
Domaći Hip Hop od tada počinje da ide uzlaznom putanjom. Pojavljuje se cijela nova generacija Mc-ijeva, brejkera, writer-a i beatmaker-a koji tvore bh. scenu, a kao vrhunac svega jeste svakako pojava Ede Maajke koji je sa svoja prva tri albuma ušao u sekciju evergreen-a balkanskog muzičkog stvaralaštva.
S druge strane, underground scena je tada polako cvjetala i počele su se ostvarivati prve međusobne konekcije Mc-ija iz raznih bh. gradova u kojima su prednjačili Tuzla, Zenica, Sarajevo, Mostar, Bihać, Brčko i Banja Luka. Može se reći da je bh. Hip Hop scena zaokružena s organiziranjem Unity Hip Hop festivala 2002. u Tuzli, koji je na jednom mjestu objedinio sva četiri elementa ove kulture. Tuzla je te godine bila Hip Hop podijum na kojem su nastupali Mc-iji, Dj-eji, breakdanceri i grafiti writeri.
Ovaj festival se ubraja također i u prvi balkanski Hip Hop festival a organiziran je više puta, a pored domaćih repera bili su prisutni i reperi iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i drugih zemalja.
Zenica kao jedan od gradova temelja za bh. Hip Hop
Jedna od grupa koje su svoje mjesto imale na ovom festivalu je bila i Mučenička Grupa iz Zenice. U proteklih par decenija ostavili su veliki trag na domaćoj sceni i već uveliko važe za underground klasik bh i balkanskog Hip Hop-a.
„Bila su to totalno druga vremena. Da ne idem u detalje, mi smo bili jako mladi, još kao srednjoškolci smo počeli pisati i zanimati se za snimanje pjesama. U Zenici je već postojao neki Hip-Hop community koji su pretežno činili breakdanceri i writeri, pokoji reper u pokušaju. Mi smo nekako upali tu i jako brzo pokazali da smo talentovani i da imamo neki svoj fazon”, kazao je Somer, član Mučeničke Grupe.
Kao jedan od glavnih problema s kojim su se suočavali, kako je pojasnio Somer, bio je nedostatak opreme: „Bili smo djeca koja dolaze iz radničke klase. Nismo imali para za opremu, ni način kako da dođemo do nje, pa ni nekog znanja kako da je koristimo. Nije postojao YouTube sa milijardu različitih tutorijala. Nije postojao Youtube uopšte“.
Osvrćući se na današnju situaciju, navodi da „Bh Hip Hop scena postoji, naravno, ali nije ni blizu kao što je to nekada bilo. Imamo izvođače iz Sarajeva koji snimaju, izbacuju spotove, albume, nastupaju, ali nedostaje „community“ aspekt koji je postojao nekad“.
Somer posebno ističe graffiti writere, za koje ne smatra samo da su jaki, nego da su i jedni od jačih u Evropi.
Mučenička Grupa je započela rad na projektu sa beatmaker-om EDBA-om iz Sarajeva a kako bi to trebalo da zvuči možemo čuti na njihovoj novoj pjesmi “Ima svega”.
Hercegovački kamen na beatovima
Druga legendarna postava koja je učinila mnogo za bh. Hip Hop su Sove iz Mostara. Ovaj grad i ova grupa su dali neke od klasika domaće scene čime su je upotpunile kroz dodavanje hercegovačkog kamena na beatove. Nemoguće je spomenuti Sove bez Mayera.
Ovaj mostarski MC sigurno važi za jednog od najtaletiranijih koje je balkanska Hip Hop scena ikada izrodila. Njegov smisao za pričanje priče uz liriku koja umije da iznenadi i nakon više godina slušanja je sigurno nešto što ne može postići svako dok, čini se, Mayer nema poteškoća sa tim.
Osvrćući se na početke, Mayer je kazao da je Fm-Jam služio kao alat koji je objedinjavao sve zainteresirane za Hip Hop kulturu unutar Bosne i Hercegovine.
“Prve suradnje su ostvarene sa Sarajevom i Tuzlom. Ta suradnja se dogodila preko Erola, osnivača Fm-Jam radijske emisije i web portala, koji je u periodu kada su Sove izdale prve pjesme studirao u Mostaru, te smo se upoznali na jednom od naših lokalnih nastupa. On nam je, kao i mnogima, pružio tu platformu da se “čujemo” preko tada novog medija na ovim prostorima, web portala fmjam.com, čiji sam i sam postao urednik“, pojasnio je Mayer.
Koliko je Hip Hop pomogao Mayeru lično, odgovara da je dobio samopouzdanje da može biti to što jeste, ispolirao mu znanje koje koristi svakodnevno, sklonio ga s ulice i upoznao s mnogim „divnim ljudima koje vjerovatno drugačije u životu ne bih sreo“.
Za Mayera je bitno izdvojiti da se pokazao kao kvalitetan MC za različite vrste instrumentalnih pozadina, kako u ulozi repera tako i beatmaker-a, ali i producenta. Otkriva da uskoro možemo očekivati nove projekte koji će biti jedno osvježenje za mostarsku ali i generalno bosanskohercegovačku scenu.
Današnji Hip Hop, prema mišljenju Mayera, totalno je nešto drugačije od onoga što je bio prije više od jedne decenije. Navodi neaktvinost starije generacije u radu na novim projektima ali i tranziciju Hip Hopa u turbofolk.
“Jedna od najvećih čari Hip Hop-a je njegova kontinuirana evolucija i prilagodba, ali prevladao je turbofolk. U glazbenom smislu Hip Hop je napredovao mnogo ali što se tiče sadržaja dosta je nazadovao, nažalost”, istaknuo je Mayer.
Iz forme beata na formu benda
Iz Banja Luke za bh scenu je stiglo osvježenje 2014. godine s prvom rep postavom Grin Bulza, kada su objavili svoju prvu pjesmu na youtube. Sve je počelo kao rezultat saradnje Big Džo-a i Klasika, a kasnije su dodali ime Bluz i Grin, što obilježava njihovu zajedničku boju. Do 2019. godine, repovali su isključivo na beatove.
O svojim počecima, navode da je banjalučka rep scena bila aktivnija i produktivnija jer su imali međusobnu saradnju, kao i zdravu konkurenciju. Danas previše i ne razmišljaju o sceni već su usmjereni na sebe i svoj rad.
Muzički počeci Grin Bulza su bili teški ali ovi Banjalučani navode kako oni to tada nisu tako gledali već su se jednostavno suočavali sa izazovima koji su bili neminovni. Kao i mnogim ljudima iz nove generacije i njima glavni uzor je bio Edo Maajka čiji ih je rad zainteresovao još u ranoj mladosti. Kasnije su istraživali lokalnu banjalučku scenu i otkrivali manje poznate izvođače što je utjecalo na zvuk Grin Bulza po kojem su danas autentični. Hip Hop bend nije česta pojava što ovu sedmočlanu grupu izdvaja od onog rep zvuka na kojeg smo navikli do sada.
“U tehničkom smislu, danas se uopšte nije teško baviti repom u BiH a za stvaranje potrebni su samo talenat i upornost. Takođe, čini se da je rep generalno dosta prihvaćeniji u društvu. Danas ga, bar u nekom obliku, slušaju skoro svi, dok ranije to nije bio slučaj. Ipak, i dalje se sve svodi na ličnu inicijativu i snalažljivost, što možda i treba da ostane tako. Vjerujemo da kvalitetna muzika može pronaći svoj put i bez infrastrukture, koja u BiH teško da postoji i u jednoj oblasti,”, stav je Grin Bulza.
Ove njihove navode, potvrdila je i sama Hip Hop kultura kroz svoju ranu historiju. Iako je nastala u siromašnom i zapostavljenom dijelu New York-a, južnom Bronxu, samo kroz dvije decenije je uspjela dospjeti na talase skoro svake radio stanice u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-u) a kasnije i cijelog svijeta.
