Tvrđava – kruna grada Doboja

Izvor: easydaytrip.com

Stari grad Doboj nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine na prostoru jedne široke geografske zone pobrđa. Središnji geostrateški značaj položaja oko ušća rijeka Usore i Spreče, bio je presudan faktor za nastanak Tvrđave iz koje se razvio današnji Doboj.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu ,,Stari grad Doboj u Doboju”, 2005. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ovaj spomenik čine bedemi i kule starog grada i pokretno nasljeđe koje se nalazi u Zavičajnom muzeju u Doboju.

Značaj Starog grada Doboj ili Gradine prepoznali su i u Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.

„Oko Doboja potvrđen je kontinuitet naseljavanja još od starijeg kamenog doba, bronzanog i željeznog doba. U rimsko doba predjeli oko Doboja su bili u graničnom pojasu između provincija Panonije i Dalmacije. Na Gradini u Makljenovcu, oko 4 km južno od Doboja podignut je rimski vojni i logor i uz njega civilno naselje. U srednjovjekovnom periodu Doboj se nalazio u župi Usora bosanske srednjovjekovne države. Bio je u posjedu bosanske dinastije Kotromanića, kao i drugi gradovi tj. utvrde u dolini Bosne“, navodi Semir Hadžimusić, Stručni saradnik za kulturno-historijsko, umjetničko i spomeničko naslijeđe u Zavodu Tuzlanskog kantona.

Prema njegovim riječima, iako je Tvrđava dosta starija, Doboj se prvi put pominje u historijskim izvorima 1415. godine u pismu dubrovačkih trgovaca. Pismo je sastavljeno kada se kralj Žigmud nalazio pod Dobojem sa ugarskom vojskom. Naime, u Doboju je 1449. godine postignut sporazum između bosanskog kralja Stjepana Tomaša i Ugarske o zajedničkom vojnom nastupu protiv Osmanlija.

Foto: Amira Banjić

Dok su se u Bosni smjenjivali vladari, kako u srednjem vijeku tako i za vrijeme osmanske okupacijem  ali i kasnije, Dobojska tvrđava služila je svakom vremenu i tadašnjim društveno-historijskim odrednicama.

„Sedamdesetih godina 15. stoljeća, Doboj je došao pod osmansku vlast, te je zajedno sa drugim gradovima u porječju Bosne pripojen Bosanskom sandžaku. Nakon Beogradskog mira 1739. godine osnovana je dobojska kapetanija. Po teritoriji i broju vojnika spadala je među manje kapetanije. Obuhvatala je grad Doboj i najbližu okolinu sa 171 zapovjednikom i vojnikom. Grad Doboj je napušten 1851. godine i od tada nije imao vojno-stratešku funkciju, te je prepušten zubu vremena.”, kaže Hadžimusić.

Zanimljiv opis Tvrđave iz 1875. godine dao je Džon Artur Evans, poznati engleski putopisac i arheolog.

„Pri prelazu nekog zavoja na putu, ispred nas se pojavio, na kupastom brdu, lijepo ustoličen stari grad Doboj… Stara tvrđava kruniše glavicu brda i mi smo se uputili gore. Nju ovde nazivaju stari grad, a on je jedan od najinteresantnijih relikvija čitave Bosne. Jedan pogled sa tih razrušenih zidina pokazuje važnost samog položaja… Tvrđava je tako bila ključ čitave doline rijeke Bosne, ključ protiv neprijatelja koji bi nastupao iz mađarskih ravnica i gospodarila je glavnim putem kroz oblast Usore, i dalje, sve do samog srca bosanskog kraljevstva. … Tvrđava je pod Turcima već davno počela da propada i sada se već raspadaju i njene ruševine“, zapisao je on.

Foto: Amira Banjić

Međutim, ne samo da se Tvrđava nije srušila, nego se oko nje razvilo čitavo jedno naselje koje opstaje i živi danas.

„U podgrađu tvrđave Doboj se nalazilo istoimeno naselje koje je u srednjem vijeku imalo trg, a dolaskom osmanlija tu je podignuta džamija Selimija uz koju se razvila čaršija sa zanatskim radnjama, dućanima, javnim objektima, hanovima, medresom, mektebima, a ubrzo i drugim sakralnim i profanim građevinama u novim mahalama grada Doboja“, ističe Hadžimusić.

Danas je dobojsko utvrđenje kulturno-historijski spomenik visoke vrijednosti koji svojim sadržajem nameće obilježje savremenog grada. U amfiteatru tvrđave održavaju se brojne kulturne i zabavne manifestacije, a panoramskim dvogledom moguće je vidjeti sve ljepote grada Doboja.

Pored toga, iz Turističke organizacije Doboj poručuju da rade na njenom unapređenju.

„Gradina je i sada u funkciji, s tim da smo mi ove godine imali zaista velike planove što se tiče promocije i unaprijeđenja, kao i određenih noviteta koje bismo uključili kao sadržaj na Gradini. Međutim, period stagnacije uzrokovane pandemijom je uticao na samu realizaciju, ali to ne znači da mi sa tim projektom nećemo nastaviti i da nećemo našim posjetiocima ponuditi dodatne sadržaje na našoj tvrđavi“, kaže Adrijana Ristić, direktorica Turističke organizacije Doboj.

Dodaje da je Tvrđava i sada otvorena za posjetioce, uređena je i ulaz se trenutno ne naplaćuje.

„Međutim, nama nije fokus da ona bude samo čista i da ljudi mogu doći i slikati se. Mi želimo da imamo i dodatne sadržaje, suvenirnicu i domaće proizvode“,  objašnjava Ristić.

Iz Turističke organizacije, također navode kako su najčešći turisti koji posjećuju ovaj nacionalni spomenik, uglavnom Dobojlije, ali i turisti iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine.

Foto: Amira Banjić

U periodu turističke sezone, imaju dosta posjeta iz inostranstva i prema njihovim podacima Dobojsku tvrđavu posjeti oko 4-5 hiljada stranaca u prosjeku, a tokom godine bilježe ukupno posjete oko 7 hiljada turista.

„Strance interesuje skoro svaki detalj. Fotografišu, postavljaju pitanja vezana za istoriju postanka grada, pročitaju podatke o istorijatu i svakako su zainteresovani da se upoznaju sa kulturno-istorijskom pozadinom tvrđave“, kaže Ristić.

Mladi iz Doboja su takođe ponosni na historijsko naslijeđe svoga grada i rado slobodno vrijeme provode na Gradini.

„Djelimično sam upoznata sa historijskom pozadinom Gradine. Međutim, smatram da je dosta važna. To je veliki turistički potencijal za Doboj, koji nije na pravi način iskorišten. Međutim, pored profita, koji bi mogla da donese, vjerujem da je njen historijski i kulturni značaj kako za Doboj, tako i u kontekstu čitave historije Bosne i Hercegovine, veoma važan“, navodi jedna mlada djevojka iz Doboja.

Stari grad Doboj ili Gradina kako ga nazivaju, kao nacionalni spomenik, predstavlja značajno dobro kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Godina unazad pokazala je da ima veliki potencijal da postane turistički atraktivna znamenitost za posjetioce iz cijelog svijeta.

Foto: Amira Banjić
Amira Banjić

Amira is a Balkan Diskurs trained correspondent from Doboj. She is a third-year student in Tuzla studying Bosnian Language and Literature. Amira is also an editor and writer for the online portal “Bosnian Thought.” She is primarily interested in topics related to culture, politics and history.

Vezani članci

Trgovina Ljudima na Balkanu
Trgovina ljudima na Balkanu ima endemski karakter. Ova regija nudi idealne uslove poput političke nestabilnosti, socijalnih i ekonomskih nedaća, prevalencu mreža organizovanog kriminala i kulturu korupcije.
Edhem Čustović: Ulaganje u mlade za bolju budućnost BiH
Za Balkan Diskurs, između ostalog govorio je o fondaciji koju je nedavno osnovao, ,,BH Futures Foundationˮ, koja pomaže mladim ljudima, te o centru koji je pokrenuo u Srebrenici proteklog ljeta.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu