„Selo kakvog nema nadaleko“ na obalama najvećeg umjetnog jezera u Europi

Buško jezero je najveće akumulaciono jezero u Europi.

Nerijetko se navodi da se nalazi na tromeđi Bosne, Dalmacije i Hercegovine. Pripada Livanjskom kantonu, jednim dijelom Livnu, a nešto većim Tomislavgradu. Jezero je pogodno za ribolov čemu svjedoče mnogobrojni ribari iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske. Također, i za turizam, jer ima plaže sa sitnim pijeskom, a što je pogodno za porodice s djecom. Na obalama Jezera nalazi se eco selo Grabovica, kojeg nazivaju „biserom hercegovačkog kraja“, u kojem priroda, tradicija ali i luksuz dišu istim ritmom.

Uz pažljivo uređenih 35 smještajnih jedinica (tradicionalne brvnare, sobe i apartmani), u objektima dominiraju prirodni materijali – kamen, drvo i glina, čineći autentičan ambijent koji se ne odriče komfora. Raspolažu grijanjem, internetom ali i privatnim terasama s pogledom na jezero ili okolnu šumu.  Uz spa centar s jacuzzijem, saunom, slanom sobom, mogućnošću uzimanja različitih masaža, možete se opustiti i regenerirati.

Spoj tradicije i prirode

U ugostiteljskom djelu Eco sela imaju restoran/konoba, drvenu etno kućicu i terasu s velikim brojem sjedećih mjesta sa pogledom na Buško jezero. U raznovrsnoj gastronomskoj ponudi, koja uključuje pite i cicvaru (starinsko jelo), jagnjetinu i teletinu ispod peke, ali i tradicionalni Livanjski sir. Možete kušati med, rakiju, sir ili suhomesnate proizvode iz domaće proizvodnje. Navode da „mogu zadovoljiti i najzahtjevnija nepca“.

Eco selo Grabovica nije samo mjesto za odmor od svakodnevnice, užurbanosti ili da uhvatite predah od vožnje jer je u blizini granice s Republikom Hrvatskom (desetak kilometara od graničnog prijelaza Kamensko), već i mogućnost za aktivan boravak u prirodi. Možete da jašete konja kroz planinske staze i livade uz stručnog vodiča, ili u koralu, ili da koristite terapijsko jahanje koje je prilagođeno osobama s posebnim potrebama, vozite quad i terenska bicikla ukoliko ste ljubitelj adrenalina, ili da idete na nordijsko hodanje ili planinarenje u organiziranim turama.

Eco selo Grabovica nalazi se na Buškom jezeru, koje je jedno od najvećih umjetnih jezera u Europi. Foto: Eco selo Grabovica, Facebook.

Možete posjetiti i mini Zoo vrt s domaćim i divljim životinjama, među kojima su srne, jeleni, konji, paunovi, divlje svinje, magarci, poniji, zečevi i različite pernate životinje.  Za mini Zoo, navode da je idealan za provod s djecom, učenje u prirodi, upoznavanje životinjskog svijeta ali i da pomaže u stvaranju socijalno društvene odgovornosti i osjetljivosti kod djece. Djeca mogu uživati i u dječijoj igraonici na otvorenom ili sportskim terenima.

Tokom vikenda često se organiziraju etno večeri s tradicionalnom muzikom i plesom, što dodatno doprinosi atmosferi zajedništva i lokalnog duha.

Ekološki pristup

Osnivači eco-sela Grabovica od početka su vodili računa o očuvanju prirodne ravnoteže. Korištenje solarnih panela, recikliranje otpada, vlastiti vrt za uzgoj organske hrane te edukacija gostiju o održivim praksama – sve to čini eco selo Grabovicu primjerom modernog ekoturizma u regiji.

“Naš cilj nije samo ponuditi smještaj, već iskustvo života u skladu s prirodom”, kazao je jedan od domaćina eco sela, dodajući da „želimo da gosti odu odavde bogatiji – ne samo uspomenama, već i znanjem kako živjeti jednostavno, ali kvalitetno.”

Zašto doći u eco selo Grabovica, odgovor koji se nameće jeste da je riječ o mjestu gdje se „vraćamo sebi“. Bez buke i stresa, u okruženju netaknute prirode i gostoljubivih domaćina, nudi istinski bijeg iz svakodnevice. Idealna je destinacija za parove, porodice, planinare, bicikliste i sve one koji žele da se povežu sa sobom, prirodom i kulturnim nasljeđem ovog kraja.

Mak je obučeni dopisnik Balkan Diskursa. Rođen je u Jablanici, a trenutno je student psihologije i sociologije na Univerzitetu u Mostaru. Volontirao je u brojnim nevladinim organizacijama, gdje je stekao iskustvo u radu s mladima i zajednicama. Njegova interesovanja obuhvataju ljudska prava, sport i kulturu.

Vezani članci

Watani – Moja domovina: Dječji pogled na ratom razorenu Siriju
Pored izuzetne ranjivosti, u isto vrijeme sam primijetio visok nivo fleksibilnosti djece u Siriji i odlučio da želim ispričati priču o djeci uhvaćenoj u krizi na jedan veoma promišljen i dugometražni način.
Dobra priča i istrajnost mogu uključiti hiljade čitalaca
Najveći izazovi sa kojim se novinari suočavaju su istrajnost da urade priču, te da je objave bez obzira na moguće posljedice i pritiske, kaže novinar online magazina Žurnal Amarildo Gutić. Podsjeća da su novinari u Bosni i Hercegovini suočeni sa brojnim problemima i teškoćama u radu, poput političkih i finansijskih pritiska.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu