Preko udruženja osigurati bolja prava za djecu sa invaliditetom

Izvor: unsplash.com

Grupa građana “Roditelji djece sa invaliditetom”, nezadovoljni pravima koja dobijaju njihova djeca na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), osnivaju udruženje s nadom da će osigurati bolji odnos nadležnih institucija prema položaju ove kategorije bosanskohercegovačkog društva. 

„Povod našeg okupljanja pod okrilje udruženja je nezadovoljstvo zbog položaja naše djece u HNK-u jer nas roditelje i našu djecu aktuelna vlast diskriminira svojim odlukama“, kazala je Alisa Bajgorić, glasnica majki djece s invaliditetom s područja HNK-a.

Podsjetila je da su uputili otvorena pisma Vladi HNK-a i ministru zdravstva, rada i socijalne zaštite, doktoru Goranu Opsenici, tražeći izmjene i dopune zakona o dječijem dodatku, što znači da se „našoj djeci omogući primanje dječijeg dodatka bez prihodovanog cenzusa.“ Uz to, zahtijevaju da se ubrza primjena Zakona o roditeljima njegovateljima u Federaciji BiH na području HNK-a, kao i bolji odnos nadležnih institucija prema djeci s invaliditetom i njihovim roditeljima. 

Bajgorić se nada da Vlada HNK-a neće ostati gluhonijema na njihove zahtjeve, a ako se to desi bit će prinuđeni da svoja prava traže na protestima iako su sigurni da će tada posramiti državu koja je na putu ka euroatlantskim integracijama a koju zaista vole. 

Selma Zukanović, majka osobe s invaliditetom, naglasila je da su djeca s invaliditetom u HNK-a prepuštena sama sebi, podršci svojih roditelja i ljudi dobre volje. „Ne posegnemo li za nekim oblikom nepotizma, našoj djeci su onemogućeni napredak i budućnost kakvu zaslužuju“, kazala je Zukanović, istaknuvši da je takav odnos vlasti prema djeci s invaliditetom čini tužnom ali se nada da će nova kantonalna vlast, koja tek treba da se konstituiše, nešto promijeniti. 

Iako je Zakon o roditeljima njegovateljima donesen, u njemu nije naglašen na.čin njegove primjene. (Izvor: unsplash.com)

Grupa roditelja djece s invaliditetom pitala je aktuelnog ministra Opsenicu da li je adekvatno uređen status roditelj-njegovatelj, da li se može očekivati neki lakši način nabavke medicinske opreme i ortopedskih pomagala koji osobama s invaliditetom često život znače, da li će im biti omogućena rehabilitacija u nekim od rehabilitacionih centara u Bosni i Hercegovini jer u HNK-a nema odgovarajućih uslova za zbrinjavanje osoba s invaliditetom i dovoljno educiranog kadra, kao i da li će djeca s invaliditetom ostvariti pravo na dječiji dodatak bez cenzusa. 

Od ministra, kao ni od Vlade HNK-a, nisu dobili odgovore. 

„Mi osobe s invaliditetom trudimo se biti samostalni i prihvaćeni u društvu i osnivanje udruženja roditelja i djece s invaliditetom na području cijelog HNK-a za nas podrazumijeva veću međusobnu podršku i saradnju“, kazala je Azemina Mehremić, članica udruženja “Ružičnjak” i predsjednica Vijeća mladih, koja je ujedno i autorica knjiga “Zbirka pjesama”, “Behar” i “Budućnost”. 

Mehremić je naglasila da su kantonalna, federalna i državna vlast dužne im osigurati bolje uslove za život kao što su odgovarajuće školovanje, javni prevoz, ali i svakodnevni život jer su „osobe s invaliditetom u svakom smislu posebne“.   

Muamer Zukanović je završio dodiplomski studij komunikologije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” i stekao zvanje Bachelor komunikologije/smjer odnosi sa javnošću. Radio kao dopisnik Dnevnog avaza, scenarista i moderator mnogobrojnih manifestacija iz oblasti kulture i sporta, te kao PR menager. Dobitnik različitih priznanja za svoj rad.

Vezani članci

Borba za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini
Jednostavna Google pretraga s pojmovima 'tražim posao' ili 'mogućnosti zaposlenja' na bosanskom jeziku daje vam odličnu sliku trenutne situacije u zemlji. Ono što se najčešće pojavljuje su opcije za poslove u Njemačkoj, prilike u inostranstvu ili statistike o nezaposlenosti, posebno mladih i žena. Imajući na umu ovu sumornu sliku, ovaj će se članak baviti predstavljanjem najvećih izazova za postizanje pune zaposlenosti u zemlji i potencijalnim načinima za napredak. 
Kanada i BiH: Uspon politike identiteta
Temeljni dio državnog jedinstva je zajednički osjećaj nacionalnog identiteta, utjelovljen u zastavi, himni ili pasošu. Uprkos brojnim razlikama, Kanada i Bosna i Hercegovina (BiH) svjedočile su porastu politika identiteta i podjela koje su prijetile društvenoj koheziji i nacionalnom identitetu u obje zemlje.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu