Izgradnja mira kroz sjećanje na žrtve bez etničkih podjela

Ovo je stav među mladima iz cijelog regiona koji su nedavno posjetili memorijalna mjesta u Bosni i Hercegovini, u okviru omladinskog ljetnog programa „Stanje mira“, kojeg je organizovala Evropska unija u BiH u saradnji s Centrom za postkonfliktna istraživanja.

Tokom ovog putovanja, učesnici su razmišljali o tome kako suočavanje s prošlošću može srušiti podjele koje opstaju čak i decenijama nakon ratova. Mnogi su naglasili da žrtve nikada ne bi smjele biti viđene kroz prizmu etničkog identiteta, već isključivo kao ljudska bića čija patnja zaslužuje priznanje.

Silvia Fabijančić iz Zadra, Hrvatska, objasnila je da joj je posjeta memorijalnim mjestima pomogla da razvije empatiju i produbi svoje razumijevanje prošlosti, ali i važnosti tolerancije. „Bitno je da mladi nauče kako ne smijemo žrtve podijeliti na ‘njihove’ i ‘naše’, jer time umanjujemo težinu zločina, bol i otežavamo proces pomirenja“, dodala je.

Sa njom se slaže i učesnik Aldemar Memić iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina, naglašavajući važnost uključivanja činjenica o ratovima u školske nastavne planove i programe. Smatra da mladi moraju učiti o zločinima počinjenim na svim stranama kako bi se spriječilo prenošenje mržnje na nove generacije i osiguralo da se takvo nasilje nikada više ne ponovi.

Drugi su istakli kako ograničen pristup tačnim informacijama i dalje oblikuje percepciju. Dalila Šabović iz Podgorice, Crna Gora, priznala je da ranije nije znala za masakar u Tuzli. „Šokirala sam se kad sam čula šta se sve dešavalo. Svjesna sam da je to blizu, u zemlji koja je do nas, ali nisam bila toliko svjesna dok nisam došla na ovaj program,“ rekla je. Za nju je suočavanje s tim istinama ključni korak ka stvaranju bolje budućnosti i mirnog suživota.

Važnost zajedničkog sjećanja istakli su i mladi iz Srbije. Aleksa Nikolić iz Niša primijetio je da se mir ne podrazumjeva, već aktivno gradi, te da nas različitosti koje posjedujemo trebaju zbližiti kako bismo stvorili bolju budućnost za sve, bez podjela.

Vjerske vođe i lokalno stanovništvo, sa kojima se grupa sastala, izrazili su slična mišljenja. Imam Mahir Husić, koji nas je dočekao kod spomenika žrtvama u Ahmićima kod Viteza, istaknuo je da svako nedužno ubijanje treba biti dokumentovano, osuđeno i da se o njemu treba pričati, nebitno kojoj religiji ili naciji pripada. Na spomeniku Osmica u Vitezu, preživjeli Ivan Garić izrazio je zahvalnost što su mladi došli odati počast, pozivajući ih da ne nasjedaju na političke ili medijske iskrivljene prikaze dešavanja iz 1990-ih.

Istraživači i aktivisti također vide nadu u angažmanu nove generacije. Hrvatska aktivistkinja Branka Vierda nazvala je programe koji vode mlade na spomenike „znakom da, iako nisu rođeni tokom ratova, vrlo su svjesni posljedica rata i voljni su utjecati na to da se nikada više ne ponovi.“ Čak je predložila da takve inicijative postanu dio formalnog obrazovanja.

Postavljeno je i šire pitanje kako se društva sjećaju žrtava. Tatjana Milovanović iz Centra za postkonfliktna istraživanja istakla je da je spomenik u Brčkom, koji je posvećen svim žrtvama, jedan od prvih takvih u Bosni i Hercegovini i predstavlja važan korak ka izgradnji povjerenja i smanjenju društvenih podjela. Zalaže se za zakon na državnom nivou o memorijalizaciji kako bi se svim žrtvama osiguralo jednako priznanje. „Istina i različiti narativi nisu prijetnja – nego temelj pomirenja i zajedničkog života“.

Ova zajednička refleksija bila je dio dvosedmične Omladinske akademije „Stanje mira“, koju je organizovala Evropska unija u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Centrom za postkonfliktna istraživanja, a koja je okupila 50 mladih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Kroz posjete sedam različitih gradova i općina u BiH, učesnici su odali počast žrtvama i uključili se u dijalog o sjećanju, odgovornosti i radu potrebnom za izgradnju trajnog mira u regionu.