Izgradnja trajnog mira i povjerenja u BiH pod evropskim okriljem

Razgovarano je o pitanjima kako oružani sukobi utiču na državu, institucije, organizacije i društvo, s fokusom na izgradnju povjerenja, koje je od velikog značaja za Evropu, i testira se na svakodnevnoj osnovi.

Evropske dijaloge kroz projekt Zajednički horizonti, koji je nastao kao odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu, organizira francusko Ministarstvo za Evropu i vanjske poslove, Francuska ambasada u BiH i Francuski institut u BiH. U Sarajevu Evropski dijalozi su organizirani u saradnji sa 7. Sarajevo Fest i Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine, a u Banjoj Luci sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske.

Francois Delmas, ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini,  pojasnio je da je rat u Ukrajini potaknuto raspravu u svakoj evropskoj zemlji, a da je Francuskom institutu još prije dvije godine bilo očigledno da „naša evropska društva u ovom historijskom trenutku trebaju razgovarati međusobno“.

Evropski dijalozi održavaju se u Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Litvaniji, Holandiji, Finskoj, Belgiji i Rumuniji. A sve dok Francuska vjeruje u ujedinjenu i slobodnu Evropu, ambasador Delmas je naglasio da je potrebno da se dijalozi održavaju i izvan EU, u zemljama kandidatima, a za ovo prvo izdanje, to je Bosna i Hercegovina.

„Mi ne spajamo države, mi ujedinjujemo ljude. Evropa se gradi kroz saradnju između društava“, istaknuo je ambasador Delmas.

Održavanjem Evropskih dijaloga u Sarajevo, prema Aidi Hodžić, pomoćnici ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u Sektoru za multilateralne odnose Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH, „potvrđujemo našu evropsku opredjeljenost ali i podršku koju nam pruža Francuska“.

„Ponosni smo što je Bosna i Hercegovina prva u regionu domaćin Evropskih dijaloga. A Sarajevo, sa svojom historijom i duhom, pokazatelj koliko različitosti mogu biti naše bogatstvo“, dodala je Hodžić.

Saradnja potiče mir i povjerenje

Rene Troccaz, specijalni izaslanik za Balkan iz francuskog Ministarstva za Evropu i vanjsku politiku, naglasio je važnost saradnje. „Moramo angažirati partnere oko određenog cilja. Pod tim mislim da je pomirenje samo po sebi nužno, ali nije jedini cilj. Radimo na pomirenju kako bismo ga postigli. U slučaju Bosne, taj krajnji cilj je Evropa“, kazao je Troccaz.

S druge strane, kako je dodao, Bosna i Hercegovina ima zadaću, a „ovo pitanje se odnosi na dobro upravljanje i na pravnu državu. Moramo imati pravosuđe koje dobro funkcioniše“.

Prema njegovim riječima, saradnja može potaknuti mir i povjerenje na način na koje same reforme od vrha prema dolje ne mogu. „Potrebna je saradnja između građana, kompanija, nevladinih organizacija, svih aktera društva“, naglasio je Troccaz.

Oleksandra Matviichuk, direktorica kijevske nevladine organizacije Centar za građanske slobode i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2022., putem video poruke govorila je o važnosti dokumentovanja ratnih zločina.

Prema njenim riječima, dokumentovali su više od 89.000 ratnih zločina. Iako je to ogromna brojka, dodala je da su ipak samo na vrhu sante leda. Kako kaže, Rusija koristi ratne zločine kao metodu ratovanja i pokušava slomiti otpor naroda da okupira zemlju. Dokumentovanje, kako je pojasnila, je više od pukog kršenja Ženevske i Haške konvencije.

„Mi bilježimo ljudsku bol. Dok ovaj rat ljude pretvara u brojke, ono što mi doslovno radimo je da ljudima vraćamo njihova imena“, poručila je Matviichuk, dodajući da je pravda uslov mira u Ukrajini.

Nove perspektive, razumijevanje i empatija

Na koji način Centar za postkonfliktna istraživanja doprinosi izgradnji mira u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, pojasnila je Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.

Kao snažne alate navela je umjetnost, medije, neformalne edukacije i rad s mladima u borbi protiv vrlo čestih jednostranih i nacionalističkih narativa. Podsjetila je da u Bosni i Hercegovini žive ljudi s različitim i vrlo bolnim sjećanjima na prošlost. Korištenje takvih narativa, prema njenim riječima, može izazvati strah, ljutnju ili nepovjerenje između različitih etničkih grupa zbog čega Centar za postkonfliktna istraživanja koristi pomenute alate kako bi otvorio nove perspektive, izgradio razumijevanje i empatiju, te pokazao da je mir moguć.

Šarić je naglasila je da obrazovanje velika prepreka ka izgradnji pomirenja ljudi u Bosni i Hercegovini, podsjetivši na postojanje 56 etnički segregiranih škola, takozvanih „dvije škole pod jednim krovom“, a gdje djeca različitih religija i etničkih pripadnosti idu u odvojene učionice i uče po različitim nastavnim planovima i programima.

Centar za postkonfliktna istraživanja u saradnji s partnerima uradio je pedagoški priručnik „Lekcije iz prošlosti za budućnost“, za koji je Šarić navela da je već dvije godine sastavni dio nastavnog plana i programa u školskom sistemu u Kantonu Sarajevu, i iz njega učenici na objektivan i transparentan način mogu učiti o prošlosti.

Osvrnula se i na ulogu civilnog društva u procesima tranzicijske pravde. Kada je počinjen genocid u julu 1995. godine u i oko Srebrenice, Šarić je naglasila da niko nije znao da će upavo preživjeli definisati procese pravde i memorijalizacije vezane za genocid.

„Pravda i memorijalizacija u ovim razmjerima ne bi bili mogući bez njihovih svjedočanstava i hrabre borbe preživjelih“, dodala je Šarić.

Evropa nada za sve

Zajedno sa Šarić na panelu bio je Burak Doluay, suosnivač i direktor Social Tech Lab sa Kipra, organizacije koja radi sa PeaceTech – tehnološkim proizvodima ili uslugama a s ciljem izgradnje mira unutar zajednice, države i regije.

Doluay je pojasnio da su to „rješenja koja se fokusiraju na predviđanje, sprečavanje ili rješavanje problema koji negativno utiču na ekonomiju, okoliš, ljudska prava i demokratiju.“

Ljudi iz postkonfliktnih područja, čak i kada su u pitanju zaraćene strane, kako je pojasnio, trebaju priliku za napredak i rast.

,,Vidimo da su svi poduzetnici isti. I imaju vrlo slične karakteristike. Ti ljudi traže prilike. Ti ljudi žele stvoriti zajedničku budućnost. I to vidimo kada oni tragaju za poslom”, naveo je Doluay.

Prema njegovim riječima, Kipar ne bi bio danas tu gdje jeste da nije bilo Evropske unije.

„Možda mi ne bismo imali šansu da radimo to što danas radimo. Zato je Evropa nada za sve. Jer bez obzira u kojem pravcu ide politika, tu su mlade generacije sa kojima radimo. Evropski identitet se tek počeo formirati“, poručio je Doluay.

Evropski dijalozi u Bosni i Hercegovini okupili su istraživače, predstavnike civilnog sektora, međunarodnih organizacija, medije i aktiviste, kako bi izgradnjom povjerenja doprinijeli održivom miru.