Srednja Bosna je regija u geografskom jezgru Bosne i Hercegovine, i kako je mnogi nazivaju kolijevka državnosti.
S obzirom na historijsko naslijeđe, bogatu tradiciju ali i prirodne ljepote, sve više privlači turiste i iz drugih država. Uz dodatna ulaganja i veću promociju, koju najavljuju iz Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, moguće je staviti naglasak na održivi turizam – jednostavnije rečeno ‘pametno’ raspolaganje turističkim resursima, od kulturnih vrijednosti do prirodnih bogatstava.
U Srednjoj Bosni, mjesta koja najviše privlače pažnju turista su Prokoško jezero, etno selo Čardaci i planina Vlašić. Ema Rozić, volonterka promotivne grupe Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, navodi da je u ovim mjestima porastao i broj noćenja u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu. Iako su posjetioci najvišim brojem iz Bosne i Hercegovine, ona pojašnjava da raste interes gostiju iz Hrvatske i zemalja Europske unije.
Njena kolegica, Dejana Zec dodaje da najveće izazove predstavlja putna infrastruktura, posebno makadamski putevi prema prirodnim lokalitetima, nedovoljna signalizacija, manjak profesionalnih vodiča, ali i smještajnih kapaciteta u manje razvijenim mjestima.
Interes za Prokoško jezero na planini Vranica iz godine u godinu sve više raste. Nazivaju ga raj na zemlji, jezero tipa „gorsko oko“. Riječ je o ledeničkom jezeru na nadmorskoj visini 1.636 metara, koje u široj okolini obiluje endemičnim vrstama flore i faune. Poseban značaj ima zbog endemskog vodozemca – tritona (Triturus alpestris reiseri).
Čari planinskog i seoskog života
Prokoško jezero je okruženo katunima, pašnjacima i šumama, a brojne planinarske staze čine ga privlačnim za zaljubljenike u prirodu. Do jezera se dolazi putem iz Fojnice dugim 22 kilometra, od čega je veći dio asfalt, a dio makadam. Prenoćište je moguće u katunima i lokalnim domaćinstvima gdje se mogu kušati neki od domaćih specijaliteta, ali i biti upoznati s autentičnim planinskim životom.
Planina u Srednjoj Bosni koja ima najveći broj posjeta je Vlašić. Prepoznatljiva je po vlašićkom siru, koji se proizvodi od nepasterizovanog ovčjeg mlijeka u katunima i sazrijeva nekoliko mjeseci. Vlašić je poznat kao omiljeno skijalište tokom zime, a kao ljetna destinacija za planinare, bicikliste i sve koji žele mir i prirodu. Katuni i sela u podnožju planine nude mogućnost turistima da iskuse jednostavan seoski život i uživanje u pejzažima. U hotelima i privatnom smještaju, koji su uglavnom puni u jeku sezone, uz zimske čari možete pronaći i zabavu, domaće specijalitete i opustiti se u spa centrima.
Nezaobilazna destinacija za turiste je i etno selo Čardaci u Vitezu. Na jednom mjestu u ovom turističkom kompleksu su spojene tradicija, moderno, zabavno i opuštajuće, ovisno šta želite u datom trenutku. Na raspolaganju su vodeni park „Ribica“, restoran „Kod Mlina“, pivnica „Crni Mačak“, wellness i spa centar, bazeni i fitness zona, kućice s tradicionalnim detaljima ili pak ugodni hotel.
Kao mjesto koje vrijedi posjetiti mještani Busovače navode Park prirode Jelinak. Navode da je prirodni dragulj građen od prirodnih materijala, raznih vrsta drveta, kamena i slično. Sve obiluje etno motivima. Smješten je u blizini i zimzelene i listopadne šume, te stoga obiluje raznim vrstama ljekovitog bilja, voća, gljiva i tako dalje. Vlasnici parka u medijima su izjavili da je riječ o pravoj zračnoj banji za osobe koje imaju kardiovaskularna oboljenja, astmu, bronhitis, druge plućne bolesti i slično. „Naš park je prava oaza mira, tišine, te bijeg od svakodnevnice“, naveli su vlasnici.
U rekreacijskom parku „Jelinak“ nalaze se sportski tereni, a postoji mogućnost i organiziranja različitih događaja.
Kraljevski gradovi i bogata historija
Uz prirodne ljepote u Srednjoj Bosni moguće je pronaći i bogato historijsko naslijeđe. U kraljevskom gradu Jajce, u kojem je stolovao i život okončao posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, možete obići Muzej II zasjedanja AVNOJ-a, gdje su udareni temelji Jugoslavije. Također, i Jajačku tvrđavu koja se smatrala najtvrđom jer je nije uspio da osvoji sultan Muhamed El Fatih nakon što je pokorio cijelu Bosnu.
Drugi kraljevski grad koji se spominje u pisanim izvorima 1434. godine je Kreševo. U srednjem vijeku bio je središte rudarstva s brojnim rudokopima, topionicama i kovačnicama, od kojih je jedna ostala do danas. Posebno lijep je stari dio u kojem se nalaze bosanske kuće stare više od stotinu godina i taj dio grada je zaštićen kao nacionalni spomenik. U blizini se nalazi i franjevački samostan koji je utemeljen u 15. stoljeću i predstavlja također zaštićeni spomenik kulture.
Samostan i župa Duha svetoga nalaze se u Fojnici, a arhiv je bogat raznovrsnom i vrijednom građom, a u njemu se čuvaju dokumenti od posebne važnosti za franjevačku ali i bosansku historiju.
U Srednjoj Bosni nalazi se i najstarije a mnogi navode i najveće dovište za muslimane – Ajvatovica u Pruscu kod Bugojna. Svake godine u zadnjoj nedjelji juna organiziraju se dani Ajvatovice, koja je dobila ime po Ajvaz dedi, koji se, kako navodi legenda, 40 dana molio Bogu i raspukla je stijena iz koje je potekla voda.
Administrativno sjedište Srednjobosanskog kantona je Travnik. Nalazi se u dolini rijeke Lašve, između planina Vlašića i Vilenica. Poznat je po svojoj bogatoj historiji, prirodnim ljepotama i kulturnom naslijeđu. Kao nekadašnja prijestolnica Bosanskog ejaleta (od 1699. do 1850.) Travnik je bio političko, vojno i kulturno središte Osmanskog carstva u Bosni. Rodno je mjesto nobelovca Ive Andrića. Prepun je historijskih spomenika, muzeja i kulturnih događanja, za istraživanje prošlosti i uživanja u prirodnim ljepotama.
Uz bogato historijsko naslijeđe, prirodne i druge ljepote, u Srednjoj Bosni nalaze se i čaršije koje čuvaju stoljetnu tradiciju. Za privlačenje posjetilaca i turista u Srednju Bosnu, Turistička zajednica Srednjobosanskog kantona planira povećati promociju na društvenim mrežama i sajmovima, kao i razvoj turističkih ruta i paketa, ali i povećanje smještajnih kapaciteta u manjim mjestima. Rozić naglašava da će staviti naglasak na održivi turizam.
