Bosanska „nafaka“ Sarajevske Hagade

Lea Maestro, mlada bosanska Jevrejka stoji iza Hagade u Zemaljskom muzeju BiH (fotografija iz projekta ,,Tranzicije”, autor: Midhat Poturović)

Duže od stotinu godina burne historije, grad Sarajevo i njegovi stanovnici čuvaju Sarajevsku Hagadu, zbirku jevrejskih propisa i predanja, od ratova, paljevina, krađa. Njena „kuća“ je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i nekoliko puta ju je morala napustiti kako bi bila sačuvana i spašena.

Hagada predstavlja vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja koja se koristi prilikom obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobađanje Jevreja iz egipatskog ropstva. Čitanje tekstova iz Hagade u krugu porodice, doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima je najpoznatija Sarajevska Hagada.

Iz Zemaljskog muzeja navode da je Sarajevska Hagada nastala u Barseloni oko 1350. godine. Zbog progona Jevreja, putovala je Italijom i došla do Bosne i Hercegovine gdje je ostala do danas. Vrijednost Sarajevske Hagade je neprocjenjiva, jer sadrži mnogobrojne figuralne prikaze i jedina je na svijetu sačuvana u cjelosti.

„Sarajevska safardska porodica Koen, zbog finansijske situacije, odlučila je prodati svoju Hagadu. Isprva su je nudili raznim jevrejskim udruženjima, ali oni nisu imali dovoljno finansijskih sredstava da je otkupe. Pošto je Zemaljski muzej osnovala Austro-Ugarska vlada, imali su mnogo novca za prikupljanje kolekcije i tako su 1894. godine otkupili Hagadu za sumu od 150 kruna. U našoj dokumentaciji i dalje imamo kupoprodajni ugovor“, objašnjava kustosica Lejla Bečar.

Iz Sarajeva je poslana na analizu u Beč, odakle je, uz određene peripetije, vraćena poslije nekoliko godina. Međutim, Sarajevska Hagada ni u muzejskoj zbirci ne pronalazi trajni mir.

Lejla Bečar (foto: Mustafa Öztürk)

„Njemačke vojne snage su po cijeloj Evropi sakupljale jevrejske umjetnine kako bi formirali muzej uništene civilizacije. U Sarajevu su željeli isključivo Hagadu. Za nju je bio zadužen kustos Derviš Korkut, koji je bio iznimno učen čovjek. Kada ga je tadašnji direktor muzeja Joza Petrović obavjestio da su stigli Nijemci, on je Hagadu sakrio u pantalone i rekao da su je predali drugom oficiru to jutro. Nijemci su otišli tražiti tog oficira, kojeg su Derviš i Joza izmislili, dok su oni ostali razmišljati šta će uraditi sa Hagadom“, priča Bečar.

Po njenim riječima, Derviš Korkut je uz ogroman rizik, sakrio Sarajevsku Hagadu u džamiju, u jednom muslimanskom selu na planini Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj Drugog svjetskog rata, te je ponovo vraćena u Zemaljski muzej u Sarajevu.

Sarajevska Hagada je bila ugrožena i tokom opsade Sarajeva 1992. godine, kada se Zemaljski muzej našao na prvoj liniji odbrane grada i kada je doživio teška razaranja. Zajedno sa mnogim drugim vrijednim predmetima, prebačena je u trezor Narodne banke gdje je dočekala Dejtonski mirovni sporazum.

Jedna stranica burne historije (foto: Zemaljski muzej BiH)

Hagada je preživjela inkviziciju, Prvi i Drugi svjetski rat, te protekli rat u Bosni i Hercegovini.

„Hagada ima pravu bosansku nafaku i činjenica je da predstavlja neizmjerno bosanskohercegovačko bogatstvo“, slikovito objašnjava Bečar.

Međutim, sadašnje generacije nisu naučene da odlaze u muzeje i njeguju blago koje su im ostavili preci. Svijest je slabo razvijena, kaže Luka Bošković, dugogodišnji volonter u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

„Uglavnom tokom svog volontiranja u Zemaljskom muzeju za proslavu njegovog rođendana i za Evropsku noć muzeja viđam iste prijatelje koji uspiju ponekad dovesti i neke druge ljude. Posjećivanje muzeja među mladim ljudima je na relativno slabom nivou“, kaže on.

Svijest o značaju muzeja i muzejske zbirke se može razviti, a Bošković ima savjete.

„Kad bilo ko od čitaoca posjeti Zemaljski muzej, neka bolje gleda predmete, neka čita natpise i neka spominje na društvenim mrežama šta su pročitali i naučili tokom te posjete. Nemojte nikada samo preletjeti kao što smo navikli da žurimo kroz čitav naš život“, kaže on.

Sarajevska Hagada (foto: Samir Jordamović – Anadolu Agency)

Sarajevska Hagada kao jedan od najvrijednijih i najunikatnijih predmeta u muzejskoj zbirci, prije 2018. godine, zbog manjka uslova, izlagana je jako rijetko, odnosno samo za Pesah i rođendan muzeja.

Zahvaljujući Ambasadi Francuske u BiH i UNESCO-u, koji su odlučili pomoći muzeju i finansirati prostoriju u kojoj će biti izložena Sarajevska Hagada, ona se sada može vidjeti dva puta sedmično, utorkom i četvrtkom od 12:00 do 13:00h. Pored toga, omogućene su i specijalne posjete uz stručno vodstvo.

Adelisa Mašić

Adelisa is a Balkan Diskurs trained correspondents from Sarajevo and a student studying Italian Language and Literature and Art History in Sarajevo. Since high school she was extremely active in various projects which helped her develop an interest in journalism.

Vezani članci

Milion kostiju: put ka Srebrenici
U susret 20. godišnjici Srebreničkog genocida, Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) donosi 100,000 kostiju na mjesto zločina. Suosnivačica centra, Leslie Woodward govori o motivaciji koja stoji iza projekta "Milion kostiju", objašnjavajući važnost vizualizacije genocida.
Nedovoljna kažnjivost govora iz mržnje
Govor iz mržnje je češći od zločina počinjenog iz mržnje, a što podstiče i neregulirana sfera internet komunikacije.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu