Novinarstvo je objaviti ono što drugi ne smiju

Avdo Avdić (Foto: Amra Džonlić)

Sloboda izražavanja i sloboda medija su temeljni principi demokratije, no svi izvještaji o stanju medija u Bosni i Hercegovini (BiH) naglašavaju problem prijetnji sa kojima su novinari suočeni i to prije svega u online sferi, kroz komentare ili forume. Te prijetnje vrlo često uključuju i prijetnje smrću. Pored evidentnog problema sigurnosti, novinari u BiH suočeni su i sa pritiscima političkih struktura, a rad im otežavaju i financijski pritisci. Sve ovo dovelo je do velikog problema sa kojim se novinarstvo u BiH suočava – cenzure ili autocenzure.

Sve to nije spriječilo novinara online magazina Žurnal Avdu Avdića da se uhvati u koštac sa problemima i da rizikuje svoju sigurnost kako bi slobodno pisao o onome što utiče na svakodnevne živote građana BiH. 

Avdić sa strašću priča o bitnosti novinarstva kao edukativnog i informativnog kanala za sve građane. Nekadašnji uposlenik javnog servisa, posla koji, kako kaže je mogao raditi do penzije, ipak je prešao u istraživačku medijsku kuću, gdje može da piše slobodno.

„Odlučio sam se za ovaj neizvjestan korak radi svoje slobode. Ja sam imao ,,siguran posao” na javnom servisu gdje sam mogao za pristojnu platu raditi do penzije ali sam to napustio i prešao u drugi medij gdje slobodno pišem i gdje mogu da objavljujem šta hoću. Nisam se pokajao, apsolutno sam otišao u neizvjesnost, iz jedne izvjesne situacije, ali ako želite da pišete i ako želite slobodu naravno morate da platite neku cijenu”, kaže Avdić.

Prema njegovim rječima, ima mnogo medija koji objavljuju istinu, ali problem je što je ta istina selektivna. „To što se pročita na portalima, 90 posto stvari se može reći da je istina, ali je problem što se ta istina traži o jednoj strani, a ne o svima.”

Ipak, Avdić ne zamjera kolegama ako su, kako kaže, primorani da potpišu neke stvari sa kojima se lično ne slažu jer je u Bosni i Hercegovini jako teško naći posao.

Bez obzira što svi izvještaji o pravima i slobodama novinara navode da su u velikoj mjeri izloženi prijetnjama, Avdić kaže da se osjeća apsolutno sigurno.

„Bilo je brojnih prijetnji, nama su slali slike sa snajperima i ja sam obavještavao o tome istražne organe koji trebaju da vode računa o mojoj sigurnosti. Niti jednog trenutka nisam se osjećao ugroženim. Postoji krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i nek to utvrdi policija, tužilaštvo i pravosudne institucije”, dodaje on, ističući da bit novinarstva nije stvarati ličnu promociju kroz javno objavljivanje prijetnji.

„Problem ovog društva je što su novinari postali svrha sami sebi. Ako je svrha da pričate o svojoj ugroženosti onda se bolje nemojte baviti ovim poslom, jer vi ste tu da plaćate određenu cijenu da bi ljude informisali, a nije javnost tu da bi osuđivala vašu ugroženost”, dodaje Avdić.

Izričit je da novinari ne mogu govoriti da su ugroženi jer, kako navodi: ,,Šta je onda sa rudarima koji silaze u jamu za istu platu?”

„Jeste li primjetili da se o rudarima ne priča svaki dan već samo kada neko pogine ili bude povrijeđen, a o ugroženosti novinara se priča svaki dan i tu smo nepravedni. Mi postajemo svrha sami sebi i ja i dalje mislim da treba da pričamo o problemima ljudi i tada će ti ljudi cijeniti nas i tada ćemo poboljšati svoj status u društvu“, smatra Avdić.

Govoreći o medijskoj pismenosti, on vjeruje da se isključivo može govoriti o nepismenosti cjelokupnog bosanskohercgovačkog društva, navodeći primjer da kada na portalu objavi tekst koji tretira neki manji problem, njegova čitanost je veća.

„Kada mi tretiramo neke velike probleme koji mogu imati dalekosežne posljedice na narod, na taj se tekst nakači 5, 10, 20 hiljada ljudi, ali kada objavite da je neko vozio auto s lažnim tablicama onda taj tekst pročita 100 hiljada ljudi. Nažalost, to znači da narod više interesuje zabava nego realnost”, kazao je Avdić.

Na pitanje kako je odabrao novinarstvo, kaže da ga nije odabrao nego nije ni želio biti ništa drugo. „Sad da kažem da sam odabrao novinarstvo, morate shvatiti da kada birate to znači da imate više opcija u ponudi, ja nisam imao nijednu osim ove. Ja nisam odabrao novinarstvo, ja sam samo to i želio biti”, zaključuje Avdić.


Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.

Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva fondacije Robert Bosch i Nacionalnog fonda za demokratiju.

Amra Džonlić

Amra is a Balkan Diskurs trained youth correspondent from Sarajevo and holds a Master’s degree in International Relations from the International University of Sarajevo. During her time at university, she developed an interest in human rights, post-conflict reconciliation, gender issues, and transitional justice and aims to promote the active participation of civil society in the processes of dealing with the past. Amra is also a member of Schüler Helfen Leben Academy for Young Leaders in Civil Society.

Vezani članci

PALE: Loši urbanistički planovi kao prepreke za invalidska kolica
Licima koja koriste kolica kretanje dodatno otežava neprilagođena infrastruktura na brojnim objektima.
‘Islam je i naša historija!’: izložba koja će potaknuti diskusiju o različitosti Evrope
Iako su diskusije o tome da li je islam dio evropske kulture već neko vrijeme u toku, ova zajednička historija ide mnogo dalje u prošlost. Priznajući ovu historiju pokreću se pitanja o tome kako želimo da živimo na ovom raznolikom kontinentu.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu