Makedonija – zemlja krvavog sunca

Jasmina Golubovska šalje poljubac makedonskoj policiji koja ”štiti” zgradu Vlade u Skoplju od protestanata (autori fotografija: Ognen Teofilovski/Kire Vasilev)

Suprostavljanje brutalnosti

”Mi nismo ovdje samo da tražimo pravdu za Martina Naškovskog, nego i da se suprostavimo korištenju policijske brutalnosti za uspostavljanje diktature.”, rekla je za ekskluzivno za Balkan Diskurs Jasmina Golubovska, aktivistkinja i učesnica protesta u Skoplju.

Protesti u Skoplju počeli su 5. maja, kada je lider glavne opozicione stranke objavio snimke u kojima predstavnici vladajuće stranke govore otvoreno o ubistvu Martina Naškovskog. Martin je bio mladić kojeg je ubio pripadnik makedonske policije Igor Spasov na mitingu proslave nakon izbora 2011. godine. Spasov je osuđen na 14 godina zatvora, no novobjavljeni snimci su ponovo uzbudili veliki dio makedonske javnosti koja vjeruje da iza ovog ubistva stoji vladajuća partija.

Pored zahtjeva za konačnim rješavanjem detalja oko Martinovog ubistva, protestanti su iznjeli svoje nezadovoljstvo trenutnim nametnutim političkim i socijalnim sistemom u državi.

Golubovska je pojasnila da imaju pravo na slobodu govora bez posljedica represije, slobodno protestovanje i ispitivanje odluka vlasti, te da budu uključeni u proces donošenja odluka.

Zahtjevi makedonskih građana, kako je kazala Golubovska su želje običnog čovjeka da u demokratskom društvu 21 vijeka živi dostojno, bez straha od vladajućih struktura i političkog režima.

Jedini način za ponovnu uspostavu demokratskih vrijednosti u Makedoniji, kako je kazala Golubovska, jeste ostavka vladajuće stranke, te krivična odgovornost za način uspostave ovog režima.

”U ovom trenutku, ono što je bitno da shvate svi građani, bez obzira na različitosti, jeste da smo suočeni sa političkim aparatom koji ugrožava naše pravo na život kroz sistematsko uništavanje svih institucija”, pojasnila je Golubovska.

Protesti su u nekoliko navrata bili praćeni vandalizmom od strane nezadovoljnih građana koje je, vrlo ažurno i bez ustezanja zaustavila makedonska policija.

Kako je kazala Golubovska, ovakva reakcija nezadovoljnih građana je bila očekivana i prirodna. Drugi dan protesta je protekao mirno, grupe građana (uglavnom žena) stajale su između policajaca i okupljenih što je malo smirilo tenzije.

”Policija takođe treba da shvati da mi sve ovo radimo i za njih. Moraju da odluče i stanu uz nas, a ne protiv nas”, istakla je Golubovska.

Protesti u Skoplju nisu jedino zbog čega su Makedonci ovih dana u žarištu kako regionalnih, tako i svjetskih medija. Kumanovo, grad na sjeveru Makedonije je tokom 9. i 10. maja pretrpio napad grupe od 30 naoružanih muškaraca u kojem je izgubljeno nekoliko ljudskih života, iseljen veliki broj stanovnika i uništene zgrade i infrastruktura.

Mediji, ali makedonski zvaničnici okarakterisali su ovaj napad kao teroristički akt, što je još više produbilo tenzije i pobudilo strah kod građana.

Golubovska poručuje da je rad na izgradnji pravednog svijeta težak, ali moguć i da nema mjesta za odustajanje.

”Ne dozvolite da vam političke partije pomute razum siromaštvom, nacionalizmom ili ratom. Preduzmite akcije odgovorno i poboljšajte zajednice u kojima živite. To je vaša budućnost i vi je oblikujete“, dodaje Golubovska.

Tatjana Milovanović je zamjenik glavnog urednika Balkan Diskursa. Tatjana je magistrirala tranzicijsku pravdu na Ženevskoj akademiji za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, te demokratiju i ljudska prava na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji, a pored toga i diplomirala pravo na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Ima bogato iskustvo u području razvoja i upravljanja programima, koordinacije projekata i rada s mladima.

Vezani članci

Zajednički narativi o sukobima 90-ih: Prilika za pomirenjem
Više od stotinu mladih iz zemalja bivše Jugoslavije u jedinstvenom djelu “Zajednički narativi” Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske, iznijelo je svoja viđenja o najkontroverznijim događajima devedesetih, prethodno odlazeći na mjesta stradanja, razgovarajući sa žrtvama i svjedocima, kao i istražujući dostupne podatke, a kako bi potakli zajednički dijalog, razumijevanje i slaganje oko „zajedničkog minimuma“ s ciljem okretanja ka budućnosti. 
Frenkie: Trend odlaska mladih zabrinjava
Adnan Hamidović, poznatiji kao Frenkie – jedan je od rijetkih umjetnika na bosanskohercegovačkoj sceni koji gotovo već dvije decenije kontinuirano kroz svoj rad govori o najaktuelnijim problemima u BIH, ali i promiče pozitivne promjene mladih.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu