Mirna, čista i netaknuta priroda, tako se može opisati rijeka Doljanka smještena u samom srcu Hercegovine u općini Jablanica.
Mještani je nazivaju i čudom prirode koje još uvijek odolijeva masovnom turizmu i tako zadržava svoju netaknutu čar. Da bi zaštitili prirodne vrijednosti rijeke ali i okoliš, posebno nakon prirodne nesreće iz oktobra prošle godine, provode se akcije čišćenja i sanacije terena, ali i podiže ekološka svijest i edukacija stanovništva, posebno mladih.
Rijeka Doljanka izvire ispod planine Vran, na oko 1.100 metara nadmorske visine. Tok rijeke je dug oko 18 kilometara, a vijuga kroz sela, guste šume i livade, da bi se na kraju ulila u Neretvu kod Jablanice. Njen put ukrašen je slapovima, brzacima i mirnim rukavcima, što je čini idealnim mjestom za razne aktivnosti na otvorenom.
Kristalno čista i hladna voda Doljanke dom je riba pastrmke i lipljena. Ne čudi da ribolovci sa svih strana Hercegovine pristižu da ispune svoj hobi ali i osjete potpunu povezanost s prirodnom. U ljetnim danima Doljanka je omiljeno utočište mještana i posjetilaca. Prirodni bazeni i mali vodopadi nude savršeno mjesto za kupanje i osvježenje, dok mirni dijelovi rijeke pozivaju na piknik ili odmor u hladu.
Osim ljepote Doljanka je izuzetno važna za ekosistem. Njene obale su stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta a mještani je smatraju rijetkim prirodnim blagom koje treba čuvati od zagađenja i pretjerane izgradnje. Osnovano je i Udruženje za „Doljanku“ Jablanica, koje ima za cilj zaštitu prirodnih vrijednosti, posebno rijeke Doljanke, ali i cjelokupnog okoliša, te podizanje ekološke svijesti i edukacije stanovništva sa akcentom na mlade.
Edin Salihagić, potpredsjednik Udruženja „Doljanka“ pojasnio je da rade na sanaciji okoliša i uklanjaju otpada s obale rijeke, te aktivnosti na sanaciji i trajnom zatvaranju divljih deponija na području općine Jablanica. Organizuju edukativne ekološke radionice za učenike o temama poput razvrstavanja otpada, klimatskih promjena, zaštite prirodnih resursa i specifičnih izazova vezanih uz rijeku Doljanku.
U sklopu projekta „Cleaning Doljanka River“ od 17. februara ove godine, Salihagić je naveo da su organizovali 13 radnih akcija čišćenja obala rijeke Doljanke, a učešće je uzelo ukupno 393 učenika od čega 383 iz srednjih škola i deset studenata sa medicinskog fakulteta Mostar.
Prikupili su, kako je naveo, 40 cbm otpada od čega 28 cbm je miješani, a 12 cbm plastika. Akcijom čišćenja postigli su da je oko 700 metara obale rijeke Doljanke očišćeno.
Neophodna mehanizacija za čišćenje
Salihagić navodi da je onečišćeno između 3.000 – 4.000 metara korita rijeke Doljanke, ali da nemaju neophodnu mehanizaciju a ručno čišćenje nije moguće. Vodili su razgovore da dobiju pauk bager (mašina koja ima sposobnost prolaziti kroz korito rijeke bez pravljenja dodatne devastacije i odvojiti veće količine otpada koje su nakupljene na jednom dijelu) ali još uvijek nisu uspjeli iako postoje obećanja.
U sklopu projekta, Salihagić je naveo da su održali ukupno 20 radionica, od čega 18 u srednjim školama i dvije na fakultetima. Na radionicama je ukupno prisustvovalo 546 učenika od čega 518 učenika u srednjim školama i 30 studenata na fakultetima.
Na rijeci Doljanci planirana je izgradnja tri male hidroelektrane (mHE) a izgrađena je jedna – mHE Zlate. Salihagić je pojasnio da ova elektrana nije u funkciji jer je Sud Bosne i Hercegovine poništio izdate dozvole, a nakon poplava 2024. dio cjevovoda mHE je oštećen i potrebna je rekonstrukcija da bi elektrana mogla raditi.
Više štete nego koristi
Na upit da li je izgradnja mHE dobra ili loša, Salihagić odgovara da su u načelu dobre i koriste energiju iz obnovljivih izvora ali problem je način izgradnje jer ekološki prihvatljiva mHE nije isplativa za investitora odnosno nema profita.
Način na koji se grade i prave mHE u Bosni i Hercegovini i regionu, kako je pojasnio Salihagić, štetni su iz više razloga: ekološki (uništavanje riječnih ekosistema, gubitak biodiverziteta, uništavanje kvaliteta vode i zemljišta), društvene i ekonomske štete (minimalan doprinos zajednici, privatni profit vs. javna šteta), rizici i sigurnost (povećanje mogućnosti klizišta i poplava, slaba kontrola i nepoštivanje dozvola), kao i energetski aspekt (vrlo mali doprinos elektroenergetskom sistemu, visoki podsticaji iz javnog novca).
Dok pokušavaju da očiste i zaštite Doljanku, kao i okoliš, mještani Jablanice smatraju ovu rijeku i dijelom identiteta kako ličnog, tako i općine. Sigurni su da svi oni koji su je posjetili zbog ribolova, kupanja ili odmora u prirodi, nose uspomene koje ih tjeraju da se vrate ponovno. Kada govore o ljepoti rijeke Doljanke, navode da je najljepša u proljeće i ljeto kada je priroda u punom cvatu.
„Kad jednom osjetiš njen hladni dodir po vrelom hercegovačkom danu, znaš da je Doljanka pravi skriveni dragulj“, mišljenja su mještana Jablanice.
