Na međunarodnoj konferenciji „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“ zaključeno je da mir nema alternativu u Bosni i Hercegovini, a mlade generacije i europski put su osnova za izgradnju boljeg i inkluzivnijeg društva bez podjela.
Konferencija „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“ održana je 01. decembra 2025. godine u Vitezu u organizaciji Centra za postkonfliktna istraživanja, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini,organizacije Pro Peace i sufinansiranje Europske unije okupila je mlade, predstavnike institucija i međunarodnih organizacija, akademsku zajednicu i nevladine organizacije – one koji nose ključnu ulogu u očuvanju i izgradnji mira.
Dejtonski mirovni sporazum koji je potpisan u američkom gradu Dejtonu 21. novembra 1995. godine, a parafiran u Parizu 14. decembra 1995. godine, donio je mir u Bosni i Hercegovini i sadašnji ustavno pravni okvir. Poslije 30 godina, na konferenciji je uz kritički osvrt kako ovaj okvir funkcioniše i prilagođava se savremenim izazovima, naglašena uloga mira ali i kakvu ulogu imaju mlade generacije u nadogradnji ovog mirovnog sporazuma.
Ideje i hrabrost mladih daju nadu
Ambasador Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, istakao je da „mir nema alternativu“ te podsjetio na fragilnost društvenih odnosa u postkonfliktnom okruženju. Posebno se obratio mladima, naglašavajući da njihov glas ima potencijal da mijenja zajednice, njeguje dijalog i gradi inkluzivnu i demokratsku budućnost. Podsjetio je na to koliko je ova zemlja daleko stigla u 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i koliko je posla još pred nama kako bismo izgradili društvo zasnovano na ljudskim pravima, vladavini prava i međusobnom poštovanju.
„Mladi su ključni akteri izgradnje društva zasnovanog na ljudskim pravima i vladavini prava. Vaše ideje i hrabrost daju nadu“, poručio je Ambasador Holtzapple, dodajući da su upravo lokalne sredine, poput Viteza, najbolji primjeri kako se povjerenje može obnoviti.
Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, naglasila je da je Centar obilježavanje 30 godina mira usmjerio prvenstveno na mlade kako bi im otvorili prostor i mogli govoriti kako vide svoje zajednice, svoju budućnost i put Bosne i Hercegovine ka stabilnijem društvu.
Šarić je podsjetila na važnu ulogu umjetnosti i novinarstva u izgradnji mira te predstavila projekte kao što su Mir magazin i platforma Balkan Diskurs, koji mladima omogućavaju da postanu aktivni naratori društvenih promjena.
Posebnu emociju izazvalo je i književno obraćanje mladog Almira Agića, autora zbirke „Kaktus u polju orhideja“ koji poeziju koristi u borbi protiv predrasuda nad Romima, koji je prisutne podsjetio da „mir bez nemira ne postoji“ i da su emocije sastavni dio procesa suočavanja s prošlošću.
Otvorena je i izložba „Na marginama“ koju su uradili Centar za postkonfliktna istraživanja i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a koja predstavlja priče o Romima i njihovim životu, a kojom se nastoje srušiti stereotipi i predrasude koji vladaju u bosanskohercegovačkom društvu o ovoj najbrojnijoj manjini.
Obaveza podučavanja o miru
Na prvom od panela konferencije „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“ razgovarano je o mirovnom obrazovanju. Profesori i profesorice iz Sarajeva, Banja Luke i Viteza govorili su o modelima nenasilne komunikacije, interdisciplinarnim pristupima i izazovima s kojima se susreću u radu s mladima.
Larisa Kasumagić-Kafedžić, osnivačica Peace Education Hub-a i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, govorila je o projektu ,,Mirovna pedagogija u visokom obrazovanju“ istaknuvši da univerziteti imaju obavezu da izučavaju i podučavaju o miru.
„Mi u Peace Education Hub-u koristimo modele nenasilne komunikacije samo kao jedan od pristupa koje primjenjujemo kroz naš program. Radimo različite programe, različite strategije, i pokušavamo mirovni odgoj i obrazovanje postaviti na institucionalni način, kroz različite sisteme u kojima se ovaj aspekt razvoja često ne prepoznaje kao dio školskog procesa“, kazala je profesorica Kasumagić – Kafedžić.
Profesorica Đuldina Kurtović iz Treće Gimnazije Sarajevo i Srednje muzičke škole, naglasila je da prepreke za razvoj kritičkog mišljenja ne leže u mladima, nego u rigidnim programima.
„Učenici žele učiti i diskutovati, ali im moramo pružiti prostor i metode koje to omogućavaju.
Ono što zajedno prepoznajemo, učenici i ja, jeste da se određene teme, poput univerzalnih vrijednosti, često obrađuju kao apstraktni pojmovi. Bojimo se da će, kada izađu iz škole, ti pojmovi ostati samo teorija bez stvarnog sadržaja“, naglasila je Kurtović.
Dodala je da kroz svoj rad uspijeva primijeniti kritičko mišljenje na realne probleme s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. „Kao predmet, kritičko mišljenje nas tjera da izađemo iz okvira škole, izvan onoga što nude standardni sistemi obrazovanja, i da tražimo da se suštinske vještine i dalje razvijaju. Ide nabolje, ali svakako nam treba još podrške kako bismo to dodatno ojačali“, istakla je Kurtović.
Profesorica Milica Jošić-Milinović, viša asistentica na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci naglasila je koliko je interdisciplinarni pristup ključan za integraciju tema mira u obrazovanje: „Kada govorimo o mirovnom obrazovanju, svi znamo da je to segment koji našem sistemu generalno nedostaje. Upravo je program Holokaust i mir bio sjajna prilika da te module integriramo u nastavu i da kroz interdisciplinarni pristup pronađemo vrijeme i prostor da o tim temama razgovaramo.“
Istakla je da mir nije isključivo historijski pojam, to je tema koja pripada jeziku, književnosti, kulturi, umjetnosti: „Kroz različite priče i storytelling studenti imaju priliku da se stave u tuđe perspektive. To je izuzetno važno za razvoj empatije.“ Profesorica je podsjetila da se svaki nastavnik stranog jezika zapravo bavi mnogo širim okvirom od jezika: „Mi predajemo i kulturu, i umjetnost, i različite narative koji nose vrijednosti.“
Posebno je istaknula značaj umjetnosti, naglašavajući da upravo ovakve izložbe, poput “Na marginama”, otvaraju prostor za razumijevanje ljudi koje društvo često ne vidi: „Širenje priča – bilo kroz umjetnost, jezik ili književnost – najbolji je način da njegujemo aktivno slušanje, uvažavanje drugog i razvoj interkulturalnosti.“
Profesor Goran Šimić, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Vitez podijelio je refleksiju o tome koliko je obrazovni sistem važan u razbijanju jednostranih narativa koji generišu nepovjerenje i podjele.
Kroz ličnu priču prisjetio se vremena kada je u javni prostor prvi put uveo termin tranzicijske pravde: „Prije tačno 15 godina, pojam tranzicijske pravde gotovo da nije postojao u javnom prostoru. Danas predajem predmet koji postoji samo na našem univerzitetu i autor sam prvog svjetskog univerzitetskog udžbenika iz te oblasti.“
Naglasio je ogromne izazove s kojima se suočava savremeno obrazovanje: „Naše obrazovanje već decenijama proizvodi etno-računice. Mladi ljudi dolaze na univerzitet formirani u uvjerenju da je samo njihova etnička grupa stradala. To je obrazovna tragedija.“
Neophodno znanje i univerzalne vrijednosti
Profesor Šimić posebno je istaknuo da trenutni udžbenici i programi doprinose podjelama, jer predstavljaju samo jedan narativ: „Čak i kada udžbenici ne lažu, oni prikazuju samo dio istine. Ako student vjeruje da postoji samo jedna istina – ona njegove etničke grupe – onda ne postoji prostor za znanje, dijalog i činjenice.“
„Obrazovanje je prostor gdje mir počinje – ili nestaje. Ako želimo promjene, moramo mladim ljudima dati znanje i univerzalne vrijednosti“, kazao je Šimić.
Moderatorica panela Tatjana Milovanović je takođe podsjetila na priručnik „Holokaust i mir“ koji je uradio Centar za postkonfliktna istraživanja u saradnji s partnerima a koji govori o mirovnom obrazovanju i praktičnim primjerima, a koji je postao sastavni dio programa formalnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo. „Uskoro bi naš priručnik mogao biti implementiran u još dva kantona u Bosni i Hercegovini“, kazala je Milovanović.
Jelena Savić, učesnica Konferencije iz Banja Luke, kazala je da joj je učestovanje na panelu o obrazovanju pomoglo da bolje razumije kritički pristup i osvijesti važnost objektivnih činjenica u školstvu.
Berin Korman, učesnik Konferencije, naglasio je da spoj edukacije i otvorenih razgovora su mu omogućili da stekne nova znanja i vještine koje će primjeniti u budućnosti.
Međunarodna konferencija „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“ nastavljena je razgovorom s predstavnicima međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini, kao i sa mladim aktivistima koji su podijelili svoja znanja šta i kako rade da bi spriječili podjele ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u regiji.
