Prostor gdje se održavaju radionice od septembra do juna s maksimalnim brojem učesnika čija dob nije ograničena, educiraju mladi, čitaju knjige na engleskom jeziku ali i pruža mogućnost volontiranja mladima poslije kojeg dobijaju certifikat koji im može poslužiti za apliciranje za posao je Američki kutak u Banjaluci, koji je osnovan prije 18 godina kao plod saradnje Narodne univerzitetske biblioteke Republike Srpske i Američke ambasade u Bosni i Hercegovini.
Koristeći savremene pristupe i terapijske tehnike Udruženje građana Centar za ranu intervenciju djece s poteškoćama u razvoju “Mali svijet” više od 12 godina pokušava omogućiti djeci u dobi od 18 mjeseci do šest godina lakše savladavanje svakodnevnih prepreka i poteškoća s kojima se suočavaju kako bi dostigli svoj puni potencijal u najranijem periodu, kao i svjetliju budućnost.
Zlatan Kovačević, osnivač SOS Bihać, u protekle četiri godine okuplja volontere iz Bosne i Hercegovine ali i inostranstva kako bi pomogli ljudima koji su u nevolji a nalaze se na području Unsko-sanskog kantona. Kovačevićev dugogodišnji rad na različitim projektima koji su humanog karaktera, a koji je i kao dječak bio među prvim civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, pokazatelji su borbe i spremnosti običnog čovjeka da pomogne drugima.
Još od 1. februara 1888. godine, Zemaljski muzej se bori s brojnim i čestim finansijskim problemima, ali ga to nije spriječilo da se razvije u najvažniju naučno-obrazovnu i kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini.
Židovski pravni teoretičar poljskog porijekla Raphael Lemkin prvi je skovao termin ʻgenocidʼ u djelu ʻVladavina osovine u okupiranoj Evropi: Zakoni okupacije, analiza vlade, prijedlozi za ponovnu uspostavuʼ 1944. godine. Lemkinov opis genocida podrazumijeva „zločinačku namjeru da se uništi ili trajno osakati jedna grupa“. Ovom definicijom postavio je temelje za Konvenciju o genocidu i studije o genocidu kao sociološku disciplinu.
Ekološko djelovanje, zaštita prirode i kulturne baštine, povezivanje mladih umjetnika, edukacija i terenski rad, kroz izložbe, radionice i kampanje, samo su neke od aktivnosti koje provodi Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH, čije se sjedište nalazi u Širokom Brijegu, a s ciljem doprinosa razvoju kvalitete života.