Mnogi agenti memorijalizacije
Tema memorijalizacije rata u Bosni i Hercegovini (BiH) je i dalje sporna. U svjetlu nepostojanja državnih zakona i propisa o spomen obilježjima, a kamoli nacionalne komemorativne strategije, memorijalni krajolik u zemlji zasićen je nizom napora za memorijalizaciju koji proizlaze iz svih razina bosanskohercegovačkog društva.
Obaranje predrasuda o različitosti: Odgoj kroz prizmu zabave i igre
Amra Hrustić Šabanović, nastavnica matematike u jednoj od područnih škola u Sarajevu, zajedno sa sinom Husejnom, svakodnevno ruši predrasude o osobama sa Downovim sindromom, uz poruku da sa malo više empatije i razumijevanja svijet može biti mnogo ljepše mjesto. Na instagram profilu down_i_mi, pronaći ćete bezuslovnu podršku koju Husejn i njegova mama svakodnevno plasiraju u javnost.
Dokumentarne fotografije Dijane Muminović sa američko-bosanskim pečatom
Dijana Muminović, magistrica vizuelnih komunikacija, je nagrađivana američko-bosanska fotografkinja koja kroz dokumentarnu fotografiju priča priče o imigrantima, ljudskim pravima i posljedicama rata u Bosni i Hercegovini.
Aleja snajpera: Svjedočanstvo otpornosti preživjelih
Džemil Hodžić bio je dijete kada je njegovog brata Amela ubio snajperista tokom opsade Sarajeva. Iz želje da pronađe fotografije svog brata, osnovao je platformu “Aleja snajpera” 2019. godine, s ciljem da prikupi fotografije, posebno one djece koja su preživjela opsadu Sarajeva. Ali projekat “Aleja snajpera” je više od pukog skupljanja fotografija –  to je svjedočanstvo otpornosti preživjelih.
Romska zajednica u Bosni i Hercegovini: Marginalizovani i obespravljeni
Romski narod, zajednica za koju se može reći da je jedna od najviše marginalizovanih, obespravljenih te podvrgnutih različitim formama diskriminacije u Bosni i Hercegovini, u konstantnoj je potrazi za osnovnim ljudskim pravima. Romske mahale u Bosni i Hercegovini počele su nastajati u XIX stoljeću, a danas taj narod predstavlja najbrojniju manjinu u državi.
Misija volontera u Srebrenici: Liječenje prošlosti i građenje budućnosti
Zamislite da sjedite ispred karte svijeta i možete odabrati bilo koje mjesto na svijetu, mjesto gdje ćete živjeti godinu dana. Harun Čandić je jednog dana sjedio kod kuće i gledao tu kartu. Prikazala mu je svih 60 zemalja u kojima bi mogao volontirati godinu dana. Među tim mjestima bili su New York, Cape Town ili čak Novi Zeland. Ali iako mu je svijet bio na dlanu, odlučio se za Memorijalni centar Srebrenica.