Treća Ljetna škola za mlade Srebrenica, koja je održana u sklopu 27. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici, prema stavovima učesnika, je korisno i edukativno iskustvo koje pruža cjelokupan uvid u autentičan prostor Memorijalnog centra Srebrenica, akademsko znanje o ljudskim pravima, tranzicionoj pravdi, prevenciji genocida i ratnih zločina, ali i daje izvrsnu priliku za postavljanje marama za instalaciju „Majčina marama“, od kojih svaka ima specifičnu priču i „težinu“.
U JU Bosanskom kulturnom centru u Tuzli u sklopu dana sjećanja na genocid u Srebrenici otvorena je izložba „Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova“, koja je dio istraživačkog projekta Memorijalnog centra Srebrenica i Centra za postkonfliktna istraživanja.
Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH), donio je 23. jula 2021. godine Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kažnjava negiranje međunarodnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Nedugo prije kraja svog mandata, ova odluka je, prema Inzkovim riječima, donesena nakon što su „sve šanse koje sam dao domaćim vlastima da se ograde od ratnih zločinaca odbačene.“
Povodom obilježavanja 27. godišnjice od zločina nad tuzlanskom mladošću u Memorijalnom centru Srebrenica premijerno je prikazan dokumentarni film „Kapija ’95“, urađen u produkciji Centra za postkonfliktna istraživanja, Memorijalnog centra Srebrenica i britanske producentske kuće Pinch Media.
Već sam negdje čula ovu priču. Pročitala sam je desetak puta. Ali, dok sam slušala priču o Maršu smrti Ahmeda Ustića nije bilo moguće da zaustavim neobičnu paralizu koju sam osjetila dok sam prvi put čitala izvještaj o užasnom šestodnevnom putovanju ovog mladića na trasi za opstanak.
Moglo bi se pomisliti da umjetnost i poslijeratne rane nisu toliko povezane. Aida Šehović, bosanskohercegovačka umjetnica sa sjedištem u New York-u, tvrdi drugačije. Ona tome svjedoči posljednjih 15 godina – dokazala je da umjetnost može pomoći oporavku nakon sukoba.