SOS Bihać: Humanost ne poznaje granice

Foto: privatna arhiva

Zlatan Kovačević, osnivač SOS Bihać, u protekle četiri godine okuplja volontere iz Bosne i Hercegovine ali i inostranstva kako bi pomogli ljudima koji su u nevolji a nalaze se na području Unsko-sanskog kantona. Kovačevićev dugogodišnji rad na različitim projektima koji su humanog karaktera, a koji je i kao dječak bio među prvim civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, pokazatelji su borbe i spremnosti običnog čovjeka da pomogne drugima. 

U prvoj godini rata u Bosni i Hercegovini, Kovačević, koji je tada imao 14 godina, teško je ranjen i trebao je biti izmješten u Republiku Hrvatsku na liječenje. Obzirom da su mu ukradeni papiri s kojima bi mogao preći granicu, Kovačević pojašnjava da je ilegalno boravio u Zagrebu i prošao i doživio ono što danas prolaze migranti i izbjeglice u Bihaću, odnosno Unsko-sanskom kantonu. 

Put od Bihaća do Zagreba, pa kasnije do Njemačke, nehumani uslovi u kampovima, ali i povratak u Bosnu i Hercegovini, Kovačević je kazao da je za njega bilo jedno veliko iskušenje. „Ne bih bio ovakav da nisam imao iskušenja od Boga, a što mi je otvorilo oči. Volio bih da ljudi shvate da je ruka koja daje uvijek iznad one ruke koja prima“, dodao je Kovačević. 

Zajedno s drugim civilnim žrtvama rata, Kovačević je kazao da su osnovali Udruženje građana “Sportsko-rekreativni centar Una”, u kojem se okupljaju mladi, druže i imaju sportske aktivnosti (paintball, airsoft i slično) ali i humanitarni rad. Posebno je ponosan, kako je kazao, što su uz pomoć partnerskih organizacija radili na projektu izgradnje kuća za djecu bez roditeljskog staranja. „Jedan takav projekt je bio u Bosanskom Novom, a dva su bila u Bihaću“, pojasnio je Kovačević. 

Volonteri pomažu ljudima u pokretu na području Unsko-sanskog kantona. (Foto: privatna arhiva)

Pružali su pomoć i osobama s invaliditetom, socijalno ugroženima, porodiljama bez naknade, kao i oboljelima od raka za koje su preko „kolačijade“ skupljali novac. 

Tokom migrantske krize Kovačević je zajedno sa ostalim članovima Udruženja “Sportsko-rekreativni centar Una” priskočio u pomoć izbjeglicama i migrantima budući da Crveni križ Bihać u početku nije imao kapaciteta da pomogne svima obzirom na veliki broj onih koji su tražili pomoć. Te 2019. godine, kako je kazao, preimenovali su organizaciju u SOS Bihać.

„Borili smo se za ljudska prava na način da smo doveli komisiju iz Strazbura koja je sačinjavala forenzičare, doktore, advokate. Odveli smo ih na samu granicu s Hrvatskom gdje smo im pokazivali šta znači ilegalna deportacija i kakve to posljedice nosi u vidu povreda kako fizičkih, tako i psihičkih“, kazao je Kovačević, istaknuvši da su se na taj način borili protiv tadašnje evropske politike prema migrantskoj populaciji. 

Jedan od najčešćih problema, prema njegovim riječima, bio je vraćanje migranata koji su bili došli do Italije a policija ih je uhvatila. 

SOS Bihać, koji se finansira isključivo od donacija, tražio je od drugih da se novac troši transparentno kako bi pomogli što većem broju ljudi, a Kovačević pojašnjava da se to prvenstveno odnosi na pomoć migrantima koji nisu u kampovima i smatra da je situacija dosta bolja. 

SOS Bihać, koji broji 50-ak volontera, odgovarao je i na apele za liječenje ljudi oboljelih od raka, operacije očiju, sanacije izgorjelih kuća te su vršili i medicinske transporte. Također, posjeduju i čamac jer jedan dio grada Bihaća svake godine bude odsječen zbog visokog vodostaja rijeke Une te se na taj način pruža pomoć građanima u poplavljenim područjima, od nabavke hrane pa do odlaska ljekaru.

SOS Bihać okuplja pedesetak volontera, a pomažu i volonteri iz inostranstva. (Foto: privatna arhiva)

U Udruženju SOS Bihać ne rade samo Bišćani nego i stranci. Bračni par Tobias iz Njemačke i njegova žena Melani iz Austrije već duže vrijeme volontiraju za ovo Udruženje. 

„Došli smo ovdje krajem decembra 2021. i nadamo se da ćemo ostati ovdje barem godinu dana, a ako je moguće i duže. Dugo mi je bila namjera da učinim ovakvu vrstu volontiranja i na taj način pomognem ljudima. Od prijatelja iz Bosne koji se zove Ismar sam saznao za SOS Bihać. On mi je dao kontakt od Zlatana pa sam kroz razgovor s njim odlučio da dođem u BiH“, ispričao je Tobias koji je već, zajedno sa partnericom, predao zahtjev za jednogodišnju volontersku radnu vizu a pokušat će zatražiti i azil za njih dvoje. 

„Bosna i Hercegovina je lijepa zemlja s prelijepim krajolikom i jako mi se sviđa. Ljudi su veoma ljubazni tako da nam to olakšava boravak ovdje“, kazala je Melani.

Tobias je tokom volontiranja promijenio vjersko opredjeljenje te postao musliman. Kako je istaknuo, za njega volontiranje predstavlja riznicu dobrih djela koje čini u ime Allaha. 

„Strani volonteri kažu kako ih kritikuju njihovi prijatelji zbog toga što su došli volontirati u BiH i tako napustili topli dom i uređenu državu kakva je Njemačka. Ipak, za njih se ovdje radi o svijesti jer ne smije biti ništa preče od čovjeka“, zaključuje Kovačević.

Redžo je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Željeznog Polja, kod Žepča. Diplomirao je historiju i bosanski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. Član je Omladinske novinske asocijacije (ONA u BiH) i dopisnik za magazin Karike.

Vezani članci

Pomoć ,,crvenih“ na ruti Nezuk-Potočari
ovogodišnjem pješačkom pohodu, protestnog naziva ,,Marš mira“, više hiljada učesnika prošlo je teško prohodne brdsko-planinske predjele, gusto pošumljene predjele s potocima, kao i određeni broj povratničkih naselja, od Nezuka (općina Sapna) do Potočara (općina Srebrenica) u znak sjećanja na ubijene u genocidu u julu 1995. godine.
Budi svoja. Hrabra. Drugačija. Ponosna.
Maštajući o unikatnom proizvodu pod etiketom ,,Made in BiH“, sestre Nermina Hodžić i Emina Hodžić Adilović kreirale su kvalitetne proizvode s prepoznatljivim autorskim izrazom Kaftan studija. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu