Emir Hodžić je 23. maja 2012. godine postao poznat po stajanju na glavnom trgu Prijedora, noseći bijelu traku na lijevoj ruci. Bijela traka, sada korištena kao simbol sjećanja, obilježavala je dekret koji su izdali srpski nacionalistički vlastodršci u Prijedoru (Krizni štab Srpske opštine Prijedor) 31. maja 1992. godine, kojim se naređivalo nesrpskom stanovništvu Prijedora da istaknu bijele plahte ispred svojih kuća i da nose bijelu traku.
Najveća masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata otkrivena je 2013. godine na periferiji Prijedora, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Sarajevo organizirali su krajem maja 2024. godine prvu Međunarodnu školu za mlade u Prijedoru. Škola je uključivala posjetu masovnoj grobnici Tomašica, međunarodnu konferenciju o korištenju zatočeničkih logora i učešće u memorijalnoj šetnji povodom Dana Bijelih traka.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini mjesta svakodnevnog života odjednom su postala epicentri najstrašnijih zločina koji se mogu zamisliti. Lokalna škola u Trnopolju i fabrika keramike Keraterm pretvoreni su u logore u kojima je zatočeno nesrpsko civilno stanovništvo općine Prijedor i izloženo stravičnim kolektivnim traumama a neki od njih nisu uspjeli ni preživjeti. Zloglasni logori Keraterm i Trnopolje pružaju značajne primjere za analizu sistema logora i zatočeničkih objekata tokom rata u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini (BiH), prije izbijanja rata 1992. godine, mješoviti brakovi su se smatrali odrazom multietničkih zajednica u bivšoj Jugoslaviji i ogledalom bratstva i jedinstva.
Prema dostupnim podacima, 657 logora i zatočeničkih mjesta je tokom rata bilo u Bosni i Hercegovini (BiH), a u kojima su bili zatvoreni muškarci, žene i djeca, podvrgnuti raznim torturama a koje mnogi nisu preživjeli.