Puno prije jula 1995. godine, kada su svjedočili uništenju svog grada jedinim priznatim genocidom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, znali su i učili o Holokaustu. Ovo je potvrdila Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, kojoj su sin i suprug bili među više od 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana koje su snage bosanskih Srba ubile tokom jula 1995. godine.
U okviru obilježavanja 28. godišnjice od genocida u Srebrenici, u Istanbulu i Beogradu je postavljena instalacija „Majčina marama“ – postavka koja pokazuje da su sve žene svijeta uz majke Srebrenice i da se samo zajedno mogu boriti za istinu.
Protestima na kojima traže pravdu i podsjećaju da se ne zaboravi, šetnjom, čitanjem imena i prezimena ubijenih, različitim kulturnim ali i drugim događajima obilježava se genocid u Tuzli, Gradu, u koji su preživjeli uspjeli doći nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine. Zajednička poruka je: „Ne mrzimo, ali nećemo nikada zaboraviti.“
Centar za postkonfliktna istraživanja, Fond Memorijala Kantona Sarajevo i Program Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom (PMI) u Sarajevu su predstavili priručnik za nastavnike istorije: Upotreba arhiva Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizma), kao i video produkciju PMI sa ciljem unapređenja znanja i vještina u korištenju arhive i upoznavanju javnosti o presuđenim sudskim činjenicama.
Povodom 31. godišnjice od početka opsade Sarajeva, najduže opsade u modernoj historiji, otvoren je muzej “Život u Sarajevu pod opsadom 1992-1995”, koji na autentičan način pokazuje svakodnevni život građanki i građana Sarajeva koji su bili izloženi teroru u sklopu kampanje granatiranja i snajperskog djelovanja tadašnjih srpskih vojnih, političkih i drugih struktura.