Četvrta Omladinska akademija ,,Stanje mira”, koju organizuje Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji s Centrom za postkonfliktna istraživanja, otvorena je ovog vikenda u Vitezu, okupivši preko 45 mladih iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore na dvosedmičnom programu izgradnje mira.
Nakon uvodnih obraćanja i aktivnosti upoznavanja, učesnici su krenuli na program koji će ih odvesti kroz sedam gradova u Bosni i Hercegovini, gdje će odati počast na mjestima sjećanja i razmišljati o tome kako bi mogla izgledati mirnija i stabilnija budućnost za Zapadni Balkan.
Akademija takođe pruža učesnicima priliku da izgrade prijateljstva sa vršnjacima iz susjednih zemalja, uporedo razvijajući razumijevanje, empatiju i svijest o važnosti pomirenja za budućnost regiona.
Kritičko mišljenje kao temelj pomirenja
Kritičko mišljenje, kako su čuli naši učesnici/e, zahtijeva objektivnost i traganje za istinom. ,,Objektivnost u smislu da se oslobodimo subjektivne strane, sagledamo ‘predmet rasprave’ sa više perspektiva, dopustimo da se i drugačije mišljenje čuje”, kazala je Đuldina Kurtović, profesorica iz Sarajeva, koja se učesnicima obratila tokom uvodnih dana.
Kurtović je naglasila da traganje za istinom podrazumijeva oslobađanje od predrasuda, stereotipa, posebno predrasuda koje dolaze od ,,autoriteta” a koje se slijede jer baš dolaze od autoriteta. Ovo se, kako je istakla, posebno odnosi na sagledavanje, tumačenje i razumijevanje prošlosti, naročito kada se radi o postkonfliktnim društvima.
Nadalje, istakla je i ključnu ulogu obrazovanja u oblikovanju odnosa mlađih generacija prema prošlosti. ,,U obrazovnim sistemima gdje dominira jednostranost, u smislu ‘samo naša istina je prava’, ne možemo očekivati da budući naraštaji ‘žive’ demokratskim životom, da prakticiraju toleranciju, da su fokusirani na izgradnju, progres, stvaralaštvo”, kazala je Kurtović, dodajući da se obrazovne politike moraju držati objektivnosti, dopuštati kritičko propitivanje i promišljanje, stvarati što više projekata kojima će dominirati raznovrsnost, te ostati dosljedne poštivanju ljudskih prava.
Sofija Todorović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije i jedna od predavačica u narednom dijelu Akademije, potvrdila je ovu poruku, opisujući programe poput ove Akademije kao ,,male rasadnike mira” – izuzetno važne s obzirom na to da države u regionu ne ulažu dovoljno u podsticanje razumijevanja i razmjene mladih. Ukazala je na političke tenzije, predrasude i ratne traume unutar porodica kao stalne prepreke.
,,Uloga mladih je značajna za pitanja prevazilaženja teške prošlosti jednako koliko je značajna za bilo koje drugo pitanje jer budućnost pripada njima”, kazala je Todorović.
,,Ja sam uvijek smatrala da nije fer stavljati preveliki teret na leđa onih – mislim na mlade – čija je odgovornost za prošlost koju smo svi naslijedili gotovo nepostojeća. Međutim, njihova odgovornost jeste budućnost, jer ona pripada njima i mogu na nju da utiču, a pitanja iz prošlosti i dalje oblikuju naše svakodnevice.”
Njihovim riječima
Za mnoge učesnike, Akademija predstavlja i lično i zajedničko putovanje. Jovana iz Srbije, koja je na program naišla sasvim slučajno, kaže da je posebno dojmila posjeta mjestima sjećanja, kao i lične priče koje su učesnici podijelili jedni s drugima. ,,Smatram da strah nije opcija i da, ukoliko se vodimo strahom, vjerovatno nećemo mnogo toga iskusiti u životu”, kazala je. ,,Zato mislim da je važno da mladi prevaziđu strah i ne dozvole da ih spriječi ukoliko žele da se uključe u ovakve programe i inicijative.”
Nađa iz Crne Gore prisjetila se ličnog iskustva koje je oblikovalo njeno interesovanje za ovu temu: kao tinejdžerka, njena prva ljubav bila je osoba druge vjere, zbog čega se suočila s pritiskom okoline i predrasudama. To iskustvo, kaže, dodatno ju je motivisalo da se bavi ovim temama. Njena poruka mladima koji se dvoume da se uključe je da ,,izađu iz svoje zone komfora i preispitaju stereotipe koje možda imaju. Važno je da pokušaju zamisliti kako bi se osjećali kada bi njihova porodica – roditelji, braća ili sestre – prolazili kroz ono što su proživjele žrtve rata.”
Manuel iz Hrvatske, koji je na Akademiju došao drugu godinu zaredom nakon učešća 2023. godine, kaže da njegovo dalje angažovanje proizilazi iz dubljeg interesovanja za suočavanje s prošlošću i tranzicijsku pravdu, uključujući rad vezan za naslijeđe Drugog svjetskog rata. Projekcija filma s prošlogodišnje Akademije, kaže, podsjetila ga je da je, prije objektivnog suočavanja s prošlošću, potrebno dopustiti sebi da je najprije doživimo emocionalno, jer: ,,Upravo empatija predstavlja važan temelj razumijevanja i pomirenja.” Njegova poruka vršnjacima iz regiona jeste da u vremenu rastuće militarizacije i nacionalizma budu glasovi mira i da prije svega u drugima vide čovjeka, a ne nekoga ko je drugačiji.
Ivan iz Bosne i Hercegovine kaže da je na Akademiju došao sa željom da upozna mlade ljude otvorenog uma, koji žele bolju budućnost za Bosnu i Hercegovinu i koji vjeruju da promjene treba graditi ovdje, a ne tražiti isključivo odlaskom iz zemlje. Predavanje o historijskim događajima u okolini Viteza posebno ga je dojmilo – ne zbog mržnje, već zato što su predavači, govoreći o iskustvima koja su i sami proživjeli, izrazili iskrenu želju da se takve tragedije nikada više ne ponove. Ivanova poruka mladima koji imaju predrasude ili se boje upoznati vršnjake iz regiona jednostavna je: ,,Taj led će prije ili kasnije morati probiti. Zato je bolje da taj korak naprave svjesno i otvorenog uma, nego da ih na to okolnosti primoraju.”
Nastavak programa
Tokom naredne dvije sedmice, Omladinska akademija ,,Stanje mira” odvest će učesnike u Sarajevo, Istočno Sarajevo, Tuzlu, Brčko, Bijeljinu, Travnik i Vitez. Tokom puta, razgovarat će s predstavnicima međunarodnih i nevladinih organizacija, posjetiti muzeje, mjesta sjećanja i spomen-obilježja, te razgovarati sa regionalnim stručnjacima iz oblasti suočavanja s prošlošću.
