Hladno martovsko jutro 1993. godine zauvijek je obilježilo sudbinu djece iz mahale Srmać u Kladnju, kao i vojnika Ujedinjenih Nacija (UN-a), koji se sreću 30 godina kasnije, prisjećajući se osmijeha na licima zbog slatkiša i igračaka koje su dobili od vojnika UN-a, a ujedno zaključujući da daljina i vrijeme ne mogu razdvojiti prijateljstva sve dok su ona stvorena željom, poštovanjem, pažnjom i ljubavlju.
Historijski spomenik u gradu Tuzla je svjedok mnogih događaja ali zasigurno jedan od najkrvavijih i najtužnijih bio je prije 28 godina, masakr nad tuzlanskom mladošću, za koji gotovo niko nije odgovarao iako je pravosnažno presuđen zločin.
Opsada Sarajeva – najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj historiji ratovanja – ostaje zapamćena po svoj svojoj brutalnosti koja je išla protiv života. Ipak, usred teškog razaranja, svakodnevnog granatiranja i bitke za goli opstanak, Sarajlije se nisu predavale a uloga umjetnika se pokazala izuzetno važnom.
Seksualno nasilje počinjeno u konfliktu (CRSV) neosporno ima trajne posljedice kako za preživjele, tako i za njihove porodice ali prema izvještajima nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, proces memorijalizacije i javno priznanje zločina veliki su doprinos procesu postizanja pravde i korak naprijed ka njihovoj integraciji u društvo.
Mračni turizam (ENG: dark tourism) veže se za područja u kojima su počinjeni ratni zločini, genocid, teror ili su specifični po strašnoj prošlosti. Web stranica dark tourism za Bosnu i Hercegovinu navodi Sarajevo, Srebrenicu i Mostar kao mjesta koja mogu turistima ponuditi mračni turizam.
Zlatan Kovačević, osnivač SOS Bihać, u protekle četiri godine okuplja volontere iz Bosne i Hercegovine ali i inostranstva kako bi pomogli ljudima koji su u nevolji a nalaze se na području Unsko-sanskog kantona. Kovačevićev dugogodišnji rad na različitim projektima koji su humanog karaktera, a koji je i kao dječak bio među prvim civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, pokazatelji su borbe i spremnosti običnog čovjeka da pomogne drugima.