Borba za ravnopravnost: žene i biznis u BiH

Predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH Aida Zubčević. (Izvor: ladiesin.ba)

Da u današnjem svijetu nije lako biti žena, nije nepoznata stvar. No, sve veće razlike u tretiranju žena i muškaraca vidno utječu na statistiku koja govori o zaposlenosti žena u Bosni i Hercegovini.

„Žene su uglavnom zaposlene u slabije plaćenim djelatnostima kao što su obrazovanje, socijalna skrb ili trgovina na malo. Osim toga, žene rade na slabije plaćenim radnim mjestima jer su niže pozicionirane u hijerarhiji“, kaže za Balkan Diskurs mr. sc. Vesna Vučemilović, koja je 2011. napisala rad na temu „Diskriminacija žena na tržištu rada s osvrtom na Hrvatsku“ kako bi ukazala na dvojake razlike.

Rodna neravnopravnost posebno je izražena u BiH, u kojem prevladava još uvijek patrijarhalno društvo. Prema podacima iz Međunarodne organizacije rada, navodi Vučemilović, žene zarađuju 77% od plaće koju zarađuju muškarci te bi trebalo sedamdeset godina za uklanjanje ove razlike.

Diskriminacija žena se očituje i u podjeli muških i ženskih poslova, kako tvrdi dr. sc. Daniela Jurčić.

„Žene se bave djelatnostima koje su manje vrednovane, ali i manje plaćena. Među najučestalije oblike diskriminacije nad ženama na tržištu rada su razlike u plaćama, nejednak položaj žene i muškarca u pogledu pristupa prilikom zapošljavanja, diskriminacija prilikom napredovanja u organizacijskoj strukturi i slično“, ističe dr. Jurčić.

Žene su i u 21. stoljeću, opisuje dr. Jurčić, još uvijek potisnute, skoro i isključene iz svih važnijih društvenih događanja u BiH, a danas postoji odnos dominacije muškarca u odnosu na ženu koji ženama oduzimaju moć na dosta načina i tako ih se uvjerilo da su inferiornije u odnosu na muškarca.

„Može se reći da se pogled na ženu značajno promijenio u odnosu na neka ranija vremena. Međutim, naše društvo je pod snažnim utjecajem stereotipa. U tom kontekstu, status, značaj i rad žene se često zanemaruje, a vrlo često i podcjenjuje“, navodi dr. Jurčić, ističući patrijarhat, komunizam i poslijeratne procese kao važne faktore za položaj žena u društvu.

Udruženje poslovnih žena u BiH jedno je od malobrojnih organizacija koje osnažuje žene poduzetnice i potiče ih na ostvarivanje visokih pozicija.

„Kada je poduzetništvo u pitanju, ne postoji muško i žensko poduzetništvo, postoji samo poduzetništvo. Poslovni svijet u BiH kao i u regiji je tradicionalan, konzervativan, ali onog trenutka kada se netko odluči postati poduzetnik ili poduzetnica, problemi su isti u radu. Tada se postaje osoba koja se bori za svoje ciljeve i zaboravlja na spol, diskriminaciju“, kaže Aida Zubčević, predsjednica Udruženja poslovnih žena koja smatra da je zadatak Udruženja jačati percepciju žena u mišljenju da mogu uraditi sve što požele, bez obzira na spol.

Podatci GEM svjetskog izvještaja o ženskom poduzetništvu iz 2012., tvrdi Zubčević, govore da je poduzetništvo kod žena čak dvostruko niže u odnosu na muškarce u poduzetništvu. Stopa žena vlasnika ili menadžera poduzeća iznosi  četiri posto, dok je ova stopa za muškarce poduzetnike na osam posto.

„Neophodno je konstantno ulaganje u znanje, rad, kao i disciplina, posvećenost, inovativnost. Sve je to teško, bez obzira je li riječ o muškarcu ili ženi, problemi su slični. Ono što je uvijek na plećima žene i što ostaje kao dodatni teret, to su djeca, iznemogli roditelji u poznim godinama, ali i općenito iznemogli i bolesni članovi porodice“, zaključuje Zubčević s porukom kako problem preduzetništva nije problem ako postoji angažiranost i strategija za njegovo pokretanje.


Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva fondacije Robert Bosch i Nacionalnog fonda za demokratiju.

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog. Studira informatiku i žurnalistiku na filozofskom fakultetu u Mostaru.

Vezani članci

Potreban konkretniji rad za spriječavanje terorizma u BiH
Sve češće u medijima možemo pročitati ili vidjeti koliko je osoba poginulo u eksploziji neke bombe – napadu člana ISIL-a. Često se terorizam povezuje sa BiH, u kojoj je takođe bilo nekoliko terorističkih akata. Jako je teško odgovoriti da li su ti koji oduzimaju živote negdje oko nas ili daleko. Da bi se izbjegla sumnja da li su oko nas, stručnjaci smatraju da je potreban koordinirani rad i veći angažman vlasti.
(Ne)kultura življenja
Uprkos skorašnjim poboljšanjima situacije otpad i dalje predstavlja veliki problem u dijelovima Visokog. Istražuje Lejla Bećar.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu