Borba za ravnopravnost: žene i biznis u BiH

Predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH Aida Zubčević. (Izvor: ladiesin.ba)

Da u današnjem svijetu nije lako biti žena, nije nepoznata stvar. No, sve veće razlike u tretiranju žena i muškaraca vidno utječu na statistiku koja govori o zaposlenosti žena u Bosni i Hercegovini.

„Žene su uglavnom zaposlene u slabije plaćenim djelatnostima kao što su obrazovanje, socijalna skrb ili trgovina na malo. Osim toga, žene rade na slabije plaćenim radnim mjestima jer su niže pozicionirane u hijerarhiji“, kaže za Balkan Diskurs mr. sc. Vesna Vučemilović, koja je 2011. napisala rad na temu „Diskriminacija žena na tržištu rada s osvrtom na Hrvatsku“ kako bi ukazala na dvojake razlike.

Rodna neravnopravnost posebno je izražena u BiH, u kojem prevladava još uvijek patrijarhalno društvo. Prema podacima iz Međunarodne organizacije rada, navodi Vučemilović, žene zarađuju 77% od plaće koju zarađuju muškarci te bi trebalo sedamdeset godina za uklanjanje ove razlike.

Diskriminacija žena se očituje i u podjeli muških i ženskih poslova, kako tvrdi dr. sc. Daniela Jurčić.

„Žene se bave djelatnostima koje su manje vrednovane, ali i manje plaćena. Među najučestalije oblike diskriminacije nad ženama na tržištu rada su razlike u plaćama, nejednak položaj žene i muškarca u pogledu pristupa prilikom zapošljavanja, diskriminacija prilikom napredovanja u organizacijskoj strukturi i slično“, ističe dr. Jurčić.

Žene su i u 21. stoljeću, opisuje dr. Jurčić, još uvijek potisnute, skoro i isključene iz svih važnijih društvenih događanja u BiH, a danas postoji odnos dominacije muškarca u odnosu na ženu koji ženama oduzimaju moć na dosta načina i tako ih se uvjerilo da su inferiornije u odnosu na muškarca.

„Može se reći da se pogled na ženu značajno promijenio u odnosu na neka ranija vremena. Međutim, naše društvo je pod snažnim utjecajem stereotipa. U tom kontekstu, status, značaj i rad žene se često zanemaruje, a vrlo često i podcjenjuje“, navodi dr. Jurčić, ističući patrijarhat, komunizam i poslijeratne procese kao važne faktore za položaj žena u društvu.

Udruženje poslovnih žena u BiH jedno je od malobrojnih organizacija koje osnažuje žene poduzetnice i potiče ih na ostvarivanje visokih pozicija.

„Kada je poduzetništvo u pitanju, ne postoji muško i žensko poduzetništvo, postoji samo poduzetništvo. Poslovni svijet u BiH kao i u regiji je tradicionalan, konzervativan, ali onog trenutka kada se netko odluči postati poduzetnik ili poduzetnica, problemi su isti u radu. Tada se postaje osoba koja se bori za svoje ciljeve i zaboravlja na spol, diskriminaciju“, kaže Aida Zubčević, predsjednica Udruženja poslovnih žena koja smatra da je zadatak Udruženja jačati percepciju žena u mišljenju da mogu uraditi sve što požele, bez obzira na spol.

Podatci GEM svjetskog izvještaja o ženskom poduzetništvu iz 2012., tvrdi Zubčević, govore da je poduzetništvo kod žena čak dvostruko niže u odnosu na muškarce u poduzetništvu. Stopa žena vlasnika ili menadžera poduzeća iznosi  četiri posto, dok je ova stopa za muškarce poduzetnike na osam posto.

„Neophodno je konstantno ulaganje u znanje, rad, kao i disciplina, posvećenost, inovativnost. Sve je to teško, bez obzira je li riječ o muškarcu ili ženi, problemi su slični. Ono što je uvijek na plećima žene i što ostaje kao dodatni teret, to su djeca, iznemogli roditelji u poznim godinama, ali i općenito iznemogli i bolesni članovi porodice“, zaključuje Zubčević s porukom kako problem preduzetništva nije problem ako postoji angažiranost i strategija za njegovo pokretanje.


Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva fondacije Robert Bosch i Nacionalnog fonda za demokratiju.

Kristina Gadže

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog. Studira novinarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Uz studiranje piše za studentski portal Treći.ba i vodi jutarnji programa studentskog radija Treći.

Vezani članci

‘Islam je i naša historija!’: izložba koja će potaknuti diskusiju o različitosti Evrope
Iako su diskusije o tome da li je islam dio evropske kulture već neko vrijeme u toku, ova zajednička historija ide mnogo dalje u prošlost. Priznajući ovu historiju pokreću se pitanja o tome kako želimo da živimo na ovom raznolikom kontinentu.
Humanost zločinaca: Joshua Oppenheimer i ‘’Akt ubijanja’’ (Dio I)
Kako očekujemo da se oporavimo kada je prošlost protkana nasiljem, sadašnjost zločincima omogućava nekažnjivost, a preživjelima pruža tako malo? Dva filma Joshue Oppenheimera, ‘’Akt ubijanja’’ i ‘’Pogled tišine’’, nude odgovor na ne samo ovo pitanje, već i na mnoga društvena pitanja koja se javljaju nakon genocida.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu