Usprkos podjelama, ratnim narativima i teretima prošlosti 90-ih, mladi u regiji pronalaze načine kako da grade mostove i stvaraju zajedničke prostore za izgradnju boljeg društva.
U 30-oj godini mira u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, može se zaključiti da je međunarodna zajednica iz sudske uloge prešla u neophodnog partnera u osnaživanju institucija i nevladinih organizacija, poštivanju ljudskih prava, tranzicionoj pravdi, kao i podršci mladima.
Na međunarodnoj konferenciji „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“ zaključeno je da mir nema alternativu u Bosni i Hercegovini, a mlade generacije i europski put su osnova za izgradnju boljeg i inkluzivnijeg društva bez podjela.
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Albanije održalo je jedanaesti sastanak 1. marta 2021. godine. Ovo je ujedno bio i prvi sastanak Vijeća od njihove odluke o pregovorima za priključenje Albanije Evropskoj uniji u martu 2020. Dok su Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija i Crna Gora u procesu integracije evrounijskog zakonodavstva u nacionalno pravo, Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek zaostaju kao potencijalni kandidati.
Ranih 90-ih, niko nije vjerovao da će rat pogoditi Sarajevo, niti da će Jugoslovenska narodna armija postati neprijatelj stanovnika ovoga grada. Sarajevo je stoljećima bio multikulturalni grad, sa svojim džamijama, sinagogama, katoličkim i pravoslavnim crkvama. Stoga niko nije mogao zamisliti da bi neko imao moć da pretvori Sarajlije koji su živjeli u miru rame uz rame u neprijatelje.