U 30-oj godini mira u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, može se zaključiti da je međunarodna zajednica iz sudske uloge prešla u neophodnog partnera u osnaživanju institucija i nevladinih organizacija, poštivanju ljudskih prava, tranzicionoj pravdi, kao i podršci mladima.
Ovo je jedan od zaključaka međunarodne konferencije „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“ koja je održana početkom decembra ove godine u Vitezu.
Predstavnici Ureda Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP) i Regionalne kancelarije za saradnju sa mladima (RYCO) na panelu „Uloga međunarodne zajednice: od sudije do partnera“, analizirali su strukturalne izazove koji i danas oblikuju društveni i politički život u Bosni i Hercegovini – od ustavnih ograničenja, preko fragmentiranog obrazovanja do transgeneracijske traume i nedovoljno razvijenih mehanizama suočavanja s prošlošću.
Agnes Picod iz OHCHR kazala je da ustavna rješenja u Bosni i Hercegovini i dalje ograničavaju politička prava određenih grupa, posebno onih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Politički sistem, prema njenim riječima, reflektuje duboke etničke i regionalne podjele, a dominacija nacionalističkih stranaka često vodi ka klijentelizmu i blokadama.
Fragmentirani obrazovni sistem, kako je istakla, produbljuje razlike među mladima, dok nedostatak sveobuhvatne tranzicijske pravde ostavlja traume koje prelaze sa generacije na generaciju. Mehanizmi poput reparacija, socijalne integracije i reorganizacije, kako smatra Picod, u velikoj mjeri su zanemareni.
„Bosna i Hercegovina se suočava s nekoliko sistemskih izazova – ustavnim ograničenjima političkog učešća, političkim klijentelizmom, fragmentiranim obrazovnim sistemom i nedovoljnom tranzicijskom pravdom – koji zahtijevaju kontinuiranu pažnju i akciju”, zaključila je Picod.
Doprinos tranzicionoj pravdi
Iako nisu zastupljeni svi mehanizmi tranzicione pravde u Bosni i Hercegovini, nemjerljiv doprinos u izgradnji povjerenja, pravde ali i održivog mira, daje međunarodna organizacija ICMP, koja sarađuje sa porodicama nestalih, organizacijama i drugim institucijama. Borislav Buljić ispred ICMP-a je pojasnio da je Bosna i Hercegovina globalni pionir u korištenju DNK metode u identifikaciji nestalih osoba, koja se danas primjenjuje širom svijeta.
„Uvođenjem DNK identifikacije omogućen je značajan napredak u pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji. ICMP od samog početka uključuje porodice nestalih u svaki korak procesa. Ova saradnja nije samo tehnička, već i humanitarna – porodicama pruža proces pomirenja, pravdu i mir“, kazao je Buljić.
Dodao je da je zakonski okvir iz 2004. godine dodatno osnažio ulogu porodica u procesu traženja nestalih i omogućio im aktivno uključivanje u rad Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine.
„Iako je veliki broj nestalih identificiran, oko 7.600 osoba još uvijek nije pronađeno, što znači da oko 10.000 članova porodica i dalje živi u nesigurnosti i bez zatvaranja ovog važnog poglavlja“, naveo je Buljić.
Sami proces pronalaska i identifikacije nestalih, kako je dodao, zavisi od saradnje institucija, forenzičkih stručnjaka, sudova i – najvažnije – porodica nestalih.
Rad ICMP-a i uključivanje porodica osiguravaju da proces traženja nestalih i identifikacije bude transparentan, humanitaran, pravno utemeljen i edukativan, a istovremeno doprinosi širenju znanja i svijesti o važnosti pravde i pomirenja u post-konfliktnim društvima.
U saradnji sa ICMP-om, Centar za postkonfliktna istraživanja, kako je pojasnila Velma Šarić, moderatorica panela, godinama radi edukativne programe, koji, između ostalog, uključuju i posjetu Identifikacionom projektu „Podrinje“ u Tuzli. Jedan od takvih programa je i Omladinska akademija „Stanje mira“ koju Europska unija u Bosni i Hercegovini radi sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, a koja okuplja mlade iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Nikola Kandić iz RYCO kancelarije u BiH podsjetio je da proces izgradnje povjerenja među državama regiona nije završen Daytonom: „Povjerenje se ne može nametnuti – ono se mora izgraditi. Upravo zbog toga RYCO uključuje mlade u zajedničke programe, jer oni nose potencijal da mijenjaju narative u regiji.“
Zajednički rad mladih na boljoj budućnosti
Kandić je naglasio da su društva Zapadnog Balkana i dalje duboko podijeljena, a institucije često ne nude dovoljno podrške: „Nažalost, mnoge institucije vlasti još uvijek ne podržavaju dovoljno ove aktivnosti, a podrška akademskih i obrazovnih radnika često izostaje. RYCO se trudi da uključi mlade u odlučivanje o temama koje ih zanimaju i da im pruži priliku da aktivno oblikuju budućnost svojih zajednica.“
Uz podršku vlada Njemačke i Francuske, a na osnovu ideje da mladi iz regije se ujedine i zajednički rade na boljoj budućnosti, 2016. godine osnovan je RYCO. Prema riječima Kandića, to je jedinstven mehanizam jer u Upravnom odboru ima šest predstavnika vlada zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija) i šest predstavnika mladih. Glavni ciljevi su rad na pitanjima suočavanja s prošlošću, regionalna saradnja i pomirenje.
„Povjerenje je teško izgraditi, čak i u vlastitoj kući, a kamoli u društvima pogođenim ratom. Zbog toga je važno raditi ne samo na formalnim obavezama vlasti, nego i s građanima, posebno mladim generacijama koje nose teret devedesetih“, zaključio je Kandić.
Panel je moderirala Velma Šarić iz Centra za postkonfliktna istraživanja koja je podsjetila: ,,Našoj zemlji su otvoreni pregovori s Europskom unijom – to je važan trenutak i dodatna prilika da se otvorimo prema evropskoj perspektivi, naročito vi mladi, kroz mobilnost i brojne programe EU”.
Mladi iz 20 bosansko-hercegovačkih gradova, kao i aktivisti iz regije, koji su učestvovali na konferenciji „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“, istakli su u diskusiji da im detaljno upoznavanje s radom međunarodnih organizacija daje potpuniju sliku o njihovoj ulozi i nadaju se da će im biti podrška u daljnjem radu.
„Prezentacije su bile zanimljive, poučne i natjerale su me da razmišljam o tome kako je važno čuvati mir koji imamo u ovih 30 godina. A posebno mi je bilo vidjeti da mladi iz različitih sredina zajedno razgovaraju o miru i budućnosti Bosne i Hercegovine“, kazala je Uma Hadžiefendić, učesnica iz Tuzle.
Konferencija „Naslijeđe Dejtona: 30 godina mira“ održana je 01. decembra 2025. godine u Vitezu u organizaciji Centra za postkonfliktna istraživanja, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, i organizacije Pro Peace i sufinansiranje Europske unije. Uz mlade i predstavnike međunarodnih organizacija, konferenciji su prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija, domaćih institucija, kao i akademske zajednice.
