Wood Surgery: Zeničanka koja daje dušu starom namještaju

Foto: privatna arhiva

Redizajn i restauracija starog namještaja – to je ono čime se bavi Lejla Selimović, po struci diplomirana pravnica. Prepoznati potencijal i ljepotu u odbačenom, biti u mogućnosti realizirati vizualizirano te na kraju naći ljude koji su spremni pokloniti povjerenje je lanac oko kojeg se, kako kaže ova “obrtnička umjetnica”, vrti cijela ideja radionice “Wood Surgery“. Trošan i stari namještaj Lejla već osam godina pretvara u nešto što je moderno i privlačno za kupce. Sam početak se, kako kaže, odvijao spontano i neproračunato, iz čiste ljubavi.

,,Pravo nikada nije bila oblast koja me zanimala jer sam oduvijek bila kreativniji tip. U jednom trenutku dok sam uređivala vlastiti životni prostor uvidjela sam da se od starih naizgled dotrajalih komada namještaja mogu dobiti fantastični komadi.  Ogroman izazov bio je krenuti od nule i posvetiti se oblasti o kojoj do tada nisam znala gotovo ništa. Počela sam istraživati, učiti o drvetu i dizajnu, posmatrati na drugi način stvari koje do tada nisam opažala, raspitivala sam se kod majstora, počela kupovati alat i opremu koju do tada nisam poznavala”, priča Lejla koja je, kada je stekla dovoljno vještina, počela s pričom zvanom “Wood Surgery”. 

Njen jedan običan dan uključuje mnogo dinamike i posvećenosti. ,,Radionica se nalazi odmah uz stan u kojem živim, tako da je sve usko vezano. Dan počinje odgovaranjem na poruke i dogovaranjem narudžbi u stanu, a onda oblačim radno odijelo i silazim u radionicu. Dakle pored organizacije nabavke komada, materijala, dogovaranja narudžbi, osmišljavanja novog dizajna, radim i poslove šmirglanja, sitnijih popravki, bojenja, patiniranja, oslikavanja. Dio koji se tiče tapaciranja prepuštam saradniku koji to uradi na profesionalan način”, objašnjava Lejla.  

Izgled restauriranog namještaja Lejle Selimović odiše minimalizmom i modernošću. (Foto: privatna arhiva)

Posao fotografiranja, plasmana na tržištu, reklamiranja, financija, organizacije transporta do kupca također je, kako navodi Lejla, njen dio posla. Vrijeme koje utroši na jedan komad ovisi od stanja u kakvom je stigao i zahtjevima kupaca, tvrdi. ,,Nekada pored šmirglanja, bajcanja, ljepljenja, mijenjanja unutrašnjosti i tapaciranja, fotelja zahtjeva potpuno rasklapanje i ponovno lijepljenje, stolarske poslove, mijenjanje opruga, tretiranje crvotočine…Ako je na starom drvetu bilo više slojeva različitih boja (što je jako često slučaj), onda će sve trajati puno duže nego kada je fotelja u izvornom stanju. Uglavnom sve može potrajati između četiri i sedam dana, ako uporedo radim i druge komade”, nastavlja ona.

Lejla opisuje bh. tržište kao nemilosrdno jer financijske olakšice gotovo da i ne postoje. Ipak, kaže kako postoje radionice za osnaživanje ženskog poduzetništva koje su korisne za umrežavanje i širenje znanja i iskustava. ,,Kao žena u poduzetništvu, obzirom na djelatnost koju sam odabrala, nisam se susretala sa negativnim komentarima. Doduše, još uvijek je neobično vidjeti ženu koja radi sa alatom, mašinama, ali su komentari gotovo uvijek bili pozitivni i ohrabrujući. O kolegama i kolegicama zaista imam samo riječi hvale, međusobno se pomažemo, preporučujemo, sarađujemo. Na moju sreću, okružena sam kreativnim, vrijednim i radišnim ljudima, mahom obrtnicima i među njima nema tipičnog tržišnog takmičenja”, dodaje Lejla.

Ono čime njeni proizvodi odišu je minimalizam i profinjenost dok inspiraciju pronalazi kada vidi – otpad. ,,Mislim da jako dobro vizualiziram stvari i čim vidim stari komad u njemu vidim potencijal, u trenutku vidim kako nakon restauracije može izgledati i vodim se tim osjećajem. Ja zaista uživam u ovom poslu koji je, istina, više poziv nego posao i vjerujem da je upravo to što u njemu uživam dok ga radim ono što me motiviše, tako da mi inspiracije nikada ne nestaje. Svakako su krajnosti mjesta gdje stari komad pronađem i mjesta na kojem na kraju završi uvijek motivirajuće. Uživam kada vidim da neki komad koji je bio “otpisan“ život nastavi na potpuno neočekivanim mjestima”, opisuje Lejla. 

Za potpuni dojam kupaca zadužene su i fotografije o kojima Lejla također vodi računa. (Foto: privatna arhiva)

Lejlin dosadašnji najveći uspjeh je, kako kaže, osmišljavanje i realizacija vlastitog biznisa u popriličnom surovom okruženju krećući od nule. ,,Talenat, potrebu da stvaram i radim vlastitim rukama iskoristila sam kroz ovaj lijepi posao, koji apsolutno odgovara mojoj prirodi te ga učinila profitabilnim nudeći ljudima usluge koje do sada i nisu bile toliko popularne na našem tržištu”, nastavlja.

Osim dobre kvalitete proizvoda, za uspjeh je bitan i dobar marketing. Lejla svojim fotografijama na društvenim mrežama privlači sve veći broj obožavatelja/ki i potencijalnih kupaca. ,,Fotografija i profili na društvenim mrežama su danas ono što su nekada bili izlozi dućana, čini mi se. Dobrom i zanimljivom fotografijom pričamo priču i potencijalnim klijentima približavamo sebe i svoj rad. Privatno jako volim fotografiju i sretna sam da za fotografiju imam dovoljno talenta za sasvim solidnu prezentaciju na društvenim mrežama”, kaže Lejla. 

No, da je obrt u nekim slučajevima povezan s umjetnošću, potvrđuje i Lejla. ,,Za mene je gotovo svaki zanatlija ujedno i umjetnik obzirom da izrađuje upotrebne predmete koji su i dekorativni. Imam posebnu vrstu respekta za sve vješte i vrijedne ljude (čiji je rad kod nas izuzetno podcijenjen i potplaćen) jer znam koliko rada i umijeća treba da se, npr. izradi bosanski ćilim ili uradi rezbarija u drvetu ili bakru”, ističe.

Svojim namještajem ova Zeničanka je ukrašavala i poslovne prostore drugih, no dodaje da sada uglavnom surađuje s arhitektima koji traže specifične i unikatne komade prilikom uređenja enterijera. Kako kaže, ovo nije posao od kojeg se može obogatiti, no zasigurno donosi novac i interes mnogih ljudi. Građani/ke stoga prepoznaju važnost domaćeg proizvoda i preporučuju radionicu kako bi, kako Lejla tvrdi, podržali domaći mali biznis iza kojeg stoji žena. ,,Jedina sam uposlena, ali kako je cijeli proces jako kompleksan imam par saradnika za poslove koje ne mogu sama obaviti. Nemam ambicija širenja na druge gradove jer je koncept osmišljen tako da klijenti donose ili naručuju komade koje radim po njihovim željama i to su ljudi iz cijele BiH, najmanje kupaca zapravo imam u Zenici”, kaže Lejla. 

Svojim namještajem, Lejla uređuje i poslovne prostore drugih. (Foto: privatna arhiva)

Svim ženama i muškarcima poduzetnicima/cama Lejla poručuje da pronađu nešto što zaista vole raditi, jer će tada raditi dobro, a kada rade dobro onda će to i biti prepoznato.

,,Poduzetništvo je jako izazovna avantura, posebno za žene, tako da će ljubav prema poslu koji se radi sve učiniti lakšim i ljepšim. Neka budu spremne na puno rada i odricanja, ali zadovoljstvo koje imate nakon što sami nešto osmislite i realizujete je jedinstven osjećaj i ne može se mjeriti ni sa jednim „korporacijskim“ poslom”, zaključuje Lejla za kraj našeg razgovora.

Lejlin rad možete pogledati na društvenim mrežama:

Facebook – https://www.facebook.com/selimoviclejlaa;

Instagram – https://www.instagram.com/lejla_woodsurgery/?hl=hr;

Twitter – https://twitter.com/restolarka.

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog koja u svojem fokusu rada istražuje ljudska prava, postkonfliktno društvo i rodne stereotipe. Magistrirala je novinarstvo i informatiku/informatologiju na Sveučilištu u Mostaru. Surađuje s nevladinim organizacijama Oštra Nula, Forum ZFD i ONAuBIH. Članica je Udruženja “BH Novinari” i dobitnica njihove nagrade za najbolji studentski rad o radnim pravima novinara.

Vezani članci

Makedonija – zemlja krvavog sunca
Suprostavljanje brutalnosti
POZIV ZA PRIJAVE: Škola za mlade Srebrenica
Ovog jula, u okviru programa obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) organizuje treće izdanje Škole za mlade Srebrenica.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu