Život Židova u Mostaru je danas sve, ali ne lagan. Malobrojni stanovnici grada na Neretvi koji pripadaju ovoj skupini ljudi se godinama trude da unaprijede svoj položaj u društvu i očuvaju bogato naslijeđe židovske kulture na ovim prostorima.
„Da nam je opet ono vrijeme, onu vlast, Titu i njegove pionire. Sve bi bilo lakše“, često ćete čuti od ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini. Ali, najveći nostalgiju primjetit ćete kada dođete u kraljevski grad Jajce krajem novembra i obiđete Muzej II zasjedanja AVNOJ-a.
BiH predstavlja društvo u kojem su nacionalna i religijska pripadnost usko vezane, tako da su najbrojnije religijske zajednice upravo Islamska vjerska zajednica, Srpska pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva.
Ovo je trebala biti priča o nacionalnim manjinama, a prerasla je u manjkavost riječi pred veličinom čovjeka koji ne dozvoljava da se određuje prema tome šta je, već ko je on prema svim važnim parametrima, a koji nacionalnu pripadnost ne mjere.
Ova višedjelna serija ima za cilj da istraži različita gledišta bosanskih migracija u Njemačkoj, te da predstavi lične doživljaje migranata i njihove djece, ne samo kako bi se podstakla diskusija o zajedničkim iskustvima bosanskih migranata, već kako bi se razmotrile proširene teme i uticaj njihovih priča.
Prošlo je više od dvadeset godina od kada je Dejtonski sporazum doveo do kraja najkrvavijeg sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Svakodnevni život u Sarajevu je mnogo drugačiji danas nego što je bio tokom opsade, ali iako grad i regija sada djeluju u relativnom miru, još uvijek postoje ljudi na koje su sukobi iz 1990-ih imali snažan uticaj. Za mnoge, Dejtonski sporazum je služio za zaustavljanje nasilja tako što je zamrznuo osnovne uzroke konflikta, umjesto da ih riješi.