Na Bošnjačkom institutu u Sarajevu održana je panel diskusija o ulozi međureligijskog dijaloga kao načina borbe protiv nasilnog religijskog ekstrimizma. Pišu: Angelika Hoerner, Tasha Fell i Marko Kljajić
Sve veći broj nevladinih organizacija, neformalnih grupa ili pak pojedinaca pokrenuo je niz inicijativa sa ciljem suzbijanja govora mržnje i diskriminacija koji su sve više prisutni u BiH.
Hrana se može koristiti u svrhe stvaranja ili rješavanja sukoba. Koliko gastro-diplomatija može pojačati apetite za mirom još uvijek je neizvjesno iako u nekim državama smiruje tenzije.
Da li je realno staviti rat koji se desio prije dvadeset godina u nastavni plan historije? Da li su ratovi u Jugoslaviji već dio historije ili su posljedice još uvijek prisutne u današnjem društvu da se ne mogu nazvati „historija“? Oba ova pitanja su važna za postaviti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Nizozemskoj kada uzmemo u obzir ulogu Vlade Nizozemske i njenih mirotvoraca u konfliktu. Napisale Anna Idzinga i Milou Liebregts.
Ukoliko pitate ljude u Bosni i Hercegovini da li žive u miru, većina njih će vam dati pozitivan odgovor. Međutim, ako bi definicija mira uključivala slobodu i osjećaj sigurnosti odgovor bi, vjerovatno, bio negativan. Vrlo često, ljudi mir izjednačavaju sa odsustvom rata. Biti nacija koja živi u harmoniji je, međutim, mnogo više od toga.