U bosansko-hercegovačkom društvu, regiji, ali i svijetu sve više dolazi do spajanja vjerskog i etničkog identiteta, povezanosti religije i politike, postavljanja spomenika nekoj vojsci unutar ili na vjerskom zemljištu neke vjerske zajednice, a što može biti opasno i zbunjujuće za mlade generacije.
Više od stotinu mladih iz zemalja bivše Jugoslavije u jedinstvenom djelu “Zajednički narativi” Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske, iznijelo je svoja viđenja o najkontroverznijim događajima devedesetih, prethodno odlazeći na mjesta stradanja, razgovarajući sa žrtvama i svjedocima, kao i istražujući dostupne podatke, a kako bi potakli zajednički dijalog, razumijevanje i slaganje oko „zajedničkog minimuma“ s ciljem okretanja ka budućnosti.
Još od 1. februara 1888. godine, Zemaljski muzej se bori s brojnim i čestim finansijskim problemima, ali ga to nije spriječilo da se razvije u najvažniju naučno-obrazovnu i kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini.
Izborna legislativa u BiH je uređena izbornim zakonom, odnosno članom koji govori o zastupljenosti polova na kandidatskim listama. Međutim, realnost je drugačija, što nam pokazuje i statistika opštih izbora 2018. godine kad je samo 16 odsto žena bilo nosilac liste.
U razgovoru za Balkan Diskurs, Raif Dizdarević, nekadašnji predsjedavajući Predsjedništva Savezne Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i ambasador te države u Bugarskoj, bivšem Sovjetskom Savezu i Čehoslovačkoj, govori o sudbonosnom ,,NE!” Staljinu kao odgovor na rezoluciju Informbiroa, te o odnosima Sovjetskog Saveza i Jugoslavije tokom i nakon Drugog svjetskog rata.
Socioekonomska pitanja postaju sve važnija tema na području tranzicijske pravde. Novi istraživački projekat na tu temu razvijen je u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja (CPI) i Fakultetom Royal Holloway, Univerziteta u Londonu. Projekat istražuje socioekonomske faktore u kontekstu Inicijative za REKOM.