Prošlo je više od dvadeset godina od kada je Dejtonski sporazum doveo do kraja najkrvavijeg sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Svakodnevni život u Sarajevu je mnogo drugačiji danas nego što je bio tokom opsade, ali iako grad i regija sada djeluju u relativnom miru, još uvijek postoje ljudi na koje su sukobi iz 1990-ih imali snažan uticaj. Za mnoge, Dejtonski sporazum je služio za zaustavljanje nasilja tako što je zamrznuo osnovne uzroke konflikta, umjesto da ih riješi.
Američki fotograf Ron Haviv proveo je deset godina dokumentujući ratove na Balkanu. Njegovi radovi korišteni su kao dokazni materijal na suđenjima ratnim zločincima. Izložba njegovih radova "Krv i med: Dnevnik balkanskog rata" se održava u Galeriji 11/07/95 do aprila 2016. godine.
Marta Vidal istraživala je bosanske mostove i priče ljudi koji ih prelaze, razmišljajući o mostovima kao poveznicama u zemlji koja je još uvijek podijeljena i oštećena ratom.
U ratnom periodu bilo je teško pomagati prijateljima druge nacionalnosti jer si uglavnom okarakterisan kao izdajnik svog naroda, ali Brankica je sigurna u ispravnost svoje odluke.
„Nakon dobročinstva u posljeratnom periodu, ljudi od nje nisu napravili heroja već osobu izopštenu iz društva. Najbolja moguća opcija bila je povratak u Jajce jer u Banja Luci, nakon što je pomogla Bajri za nju nije bilo mjesta. Ali ni povratak u Jajce nije bio spas već samo utjeha."
Ahmetu posljedice tog čina s obzirom na njeno ime, vjeroispovjest, nisu ništa značile. Jedino mu je bilo bitno da joj osigura siguran dom, što je i uradio.