Sportske tribine – nacionalna podkusurivanja

[:en] Football fans celebrate winning the Premier League of Bosnia-Herzegovina (Credit: Tim Bidey) [:bs] Nogometni navijači slave pobjedu Priemijer lige BiH (Foto: Tim Bidey)

Navijač A.S. (čiji je identitet poznat Balkan Diskursu) kazao je da svi neredi na tribinama dolaze na nacionalističkoj osnovi i obično su prisutni kada navijači dolaze iz drugog entiteta.

“Problema nikada neće biti ako dođu “Horde zla” iz Sarajeva u Zenicu. Biti će navijanja i prepucavanja, ali toga ima svugdje u svijetu i predstavlja dokazivanje ko je bolji. Mnogo je gore kada iz Zenice odemo u Banja Luku”, kazao je A.S.

Bahrija Savarymoottoo, socijalna radnica u Domu zdravlja u Zenici pojašnjava da navijač u grupi od 200, 500 ili više crpi snagu od svih tih ljudi i tako u masi postaje mnogo jači i opasniji.

”Većina navijača dolazi na stadion da isprazni sav svoj bijes nagomilan od raznih ličnih dešavanja u životu. Sve probleme koje ima riješava na tribini stadiona bijesnim urlanjem, uništavanjem imovine svog ili tuđeg kluba, uništavanjem državne i privatne imovine, te nanošenjem fizičkih i emocionalnih povreda prema drugoj skupini navijača”, kazala je Savarymoottoo.

Državni i entitetski zakoni nemaju odredbe kojima bi se moglo spriječiti nasilje i mržnja na sportskim terenima. U nekim kantonima, poput Zeničko-dobojskog, situacija se rješava Zakonom o sigurnosti održavanja sportskih takmičenja koji sankcioniše unošenje ili isticanje transparenata koji vrijeđaju nacionalna, vjerska ili druga osjećanja građana ili potiču mržnju i nasilje.

Osim propisanih pravila ovim zakonom su propisane i kazne kako pojedincima tako i sportskom društvu koje organizuje sportsku priredbu. Sportsko društvo za nemar i nepoštivanje stavki ovog zakona može dobiti prekršajne prijave i kazne u iznosu od 1.000 do 5.000 maraka. Fizička lica mogu dobiti kazne od 300 do 500 KM uz zabranu dolaska na utakmice u trajanju od tri mjeseca ili cijelu godinu.

U svrhu istraživanja pojavnih oblika govora mržnje na sportskim terenima širom BiH, Balkan Diskurs je organizovao online anketu koja je podjeljena preko nekoliko sportskih stranica i foruma u BiH. U anketi su ukupno učestvovale 204 osobe, od kojih 165 muškaraca i 39 žena.

Neka od pitanja i rezultati ankete:

BD Sports BHS

Nesportsko ponašanje grupa ili pojedinaca nije nepoznanica ni u drugim državama i naziva se huliganstvom. Taj izraz se koristi za opisivanje navijača koji svojim ponašanjem prave štetu društvu i u suprotnosti su sa primjerenim ponašanjem.

Smatra se da su huligani nastali u Velikoj Britaniji. Riječ huliganizam se upotrebljavala u opisivanju tadašnjih uličnih bandi i njihovih pojedinaca sredinom i krajem 19. vijeka.

Na britanskim stadionima vladala su pravila huligana. Svaki klub je imao svoje “navijače“ koji su se međusobno mrzili, tukli pa i ubijali. Osim toga svoju mržnju su ispoljavali i na igrače, sudije, policajce i redare. Ponašanje na tribinama se prenijelo izvan njih, pa su uništavali privatnu i državnu imovinu, palili auta, lomili stakla, krali i pravili haos u grad.

Danas je huliganizam još uvijek poznat, ali za razliku od ranijeg stanja je dosta bolje. Rigorozni zakoni u Velikoj Britaniji i ulaganje napora zajednice i klubova su imali veliku ulogu u spriječavanju mržnje i nasilja, ali huliganizam u potpunosti nije iskorijenjen.

Abdullah Kozlić

Abdullah Kozlič je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Zenice. Nakon završene srednje tehničke škole, obrazovanje planira nastaviti na Fakultetu političkih nauka. Aktivan je u nekoliko nevladinih organizacija na području Zenice.

Vezani članci

Zabrana pušenja kao način za privlačenje turista
Bosna i Hercegovina trenutno slovi za jednu od najpoželjnijih zemalja za one koji vole duhanski dim. Turističke usluge su podređene onima koji stalno konzumiraju duhan pa tako javna mjesta rijetko imaju prostore za nepušače. Nedavna istraživanja o zdravstvenoj situaciji odraslog stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) govore o čak 44 posto stalnih pušača, od …
Moj invaliditet nije problem, nego stanje 
Visočanka Merima Dervović je studentica Filozofskog fakulteta, Odsjeka za italijanski jezik i književnost i osoba je sa invaliditetom. Merimin primarni cilj jeste pokrenuti otvoreni dijalog o predrasudama koje postoje vezane za osobe sa invaliditetom i izazovima sa kojima se ova grupa suočava svakodnevno. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu