Ajla Delkić: Jačanje bosanske zajednice u SAD-u

Zajednica američkih Bosanaca ima preko 250.000 članova i novac koji ta dijaspora šalje čini više od 10% bosanskog BDP-a. Sada se ova zajednica okupila u jedinstvenu neprofitnu organizaciju čiji su primarni ciljevi zagovaranje za Bosance u Americi i unaprijeđenje EU i NATO integracija Bosne i Hercegovine.

Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu (ACBH) djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama od 2006. godine sa ciljem unaprijeđivanja interesa bosanske zajednice u Americi i poboljšanja odnosa između SAD-a i BiH. Balkan Diskurs je razgovarao sa Ajlom Delkić, izvršnom direktoricom ACBH-a, o radu i trenutnim projektima ove organizacije.

“2006. godine, mala skupina američkih Bosanaca je odlučila da je vrijeme da bosanska dijaspora dobije glas u Vašingtonu. Oni su vjerovali da dijaspora ima odgovornost, ne samo prema domovini, nego i da unaprijedi interese Bosanaca koji žive u SAD-u. Od svog začeća, ACBH radi na usvajanju važnih zakona i sprječavanju izglasavanja ”štetnih” zakona, te na tome da BiH ostane relevantna tema i da se historijski narativ BiH prikazuje tačno i nepristrasno”, objasnila je Ajla na početku našeg intervjua.

Od skorijih događaja, jedan od najznačajnijih za rad ACBH-a je donošenje nove rezolucije o Srebrenici koja je obilježila 20 godina od počinjavanja genocida. Rezolucija je predstavljena Kongresu SAD-a u junu prethodne godine i Zastupnički dom SAD-a ju je jednoglasno usvojio. U saopćenju za javnost kojeg je izdao Helsinški komitet SAD-a, kongresmen Chris Smith je izjavio da “hiljade nevinih koji su brutalno poubijani u Srebrenici zaslužuju da mi pamtimo tu tragediju pod pravim imenom: genocid. Međunarodna zajednica se mora pobrinuti da počinioci odgovaraju za svoja djela i mora proučavati pouku Srebrenice kako bi se spriječila buduća zlodjela.”

ACBH ne samo da lobira za usvajanje bitnih zakona, nego su se morali boriti protiv rezolucija koje su štetne za BiH i region Jugoistočne Evrope.

“Lobi američkih Hrvata zagovarao je jednu rezoluciju u američkom Senatu prije par godina, i sad se ta ista rezolucija pokušava progurati u Zastupničkom domu. Ukratko, po toj rezoluciji, američki Kongres bi u BiH trebao poslati posebnog izaslanika koji bi ocijenio situaciju i podnio izvještaj predsjedniku SAD-a unutar godinu dana. Iako ova rezolucija nudi neke validne stavke i sugestije, ona nosi više štete nego koristi, obzirom da bi u suštini oduzela pravo glasa stanovnicima BiH odredivši da pojedinci mogu glasati samo za političare koji pripadaju istoj etničkoj skupini kao oni, što je apsolutno nedemokratski”, objasnila je Ajla.

Kao jednu od najskorijih aktivnosti ACBH u BiH, Ajla navodi putovanje kongresne delegacije u Sarajevo i Maglaj u junu prošle godine. “Nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, ACBH je želio pomoći i uspjeli smo osigurati donaciju od 100.000 dolara, a potom nam je State Department velikodušno dao isto toliko, što znači da je 200.000 dolara otišlo direktno u deminiranje BiH. Potom smo sa kongresnom delegacijom otišli u Maglaj da vidimo područje koje je deminirano.”

“Ovo je bila naša treća kongresna posjeta u BiH i kao i obično, insistirali smo na sastancima sa civilnim društvom, lokalnim nevladinim organizacijama i političarima kako bi članovi američkog Kongresa i njihovo osoblje mogli steći bolji dojam o sveukupnoj situaciji u BiH. ACBH se uvijek pobrine da naša putovanja sa delegacijama obuhvate sve značajne društvene aspekte, a pošto se sastaju i sa sektorom civilnog društva, američki političari dobivaju širu perspektivu i mogu direktno da čuju od najširih slojeva društva kakvo je trenutno stanje u zajednici i sa kakvim izazovima se susreću svaki dan.”

Što se tiče odnosa ACBH sa političkom elitom BiH, Ajla kaže da većina njih ili nije upoznata sa radom ACBH ili nisu zainteresovani za saradnju. “Američki političari moraju pravdati svoje postupke biračima, i stoga su vrlo voljni da sarađuju sa svojim zajednicama kako bi našli zajedničku riječ. Bliska veza koju ACBH ima sa zajednicom američkih Bosanaca je u suštini neiskorišten potencijal. Bosanci u Americi su veliko glasačko tijelo i, pošto imamo dvojno državljanstvo obje zemlje, i BiH i SAD, možemo glasati u obje. I iako većina nas ne živi u Bosni svo vrijeme, novac koji ova dijaspora šalje čini više od 10% BDP-a u BiH, što znači da ova dijaspora donosi i novac i glasove. Svaki pametan političar u BiH bi trebao prepoznati vrijednost toga.”

Američkih Bosanaca ima preko 250.000 i sa dvojnim državljanstvom, njihova zajednica zaista ima ogroman glasački potencijal. Nažalost, trenutni sistem glasanja otežava ovim ljudima ostvarivanje njihovog prava glasa. Ajla se prisjeća: “Jedna od članica odbora ACBH-a je dobila glasački listić tek nakon izbora i nažalost, to se desilo mnogim ljudima koji žive u SAD-u, što je jednostavno neprihvatljivo.”

“Ja pozivam bosanske političare da češće posjećuju Vašington i da pozivaju članove američkog Kongresa da posjete BiH. Takve razmjene čine mnogo za jačanje odnosa između dvije zemlje. ACBH je bio od ključnog značaja za formiranje kongresnog kluba BiH i formirali smo i održali odnose sa članovima američkog Kongresa i obrazovali ih o BiH. Bilo bi dobro kada bi i bh. političari vidjeli koliko je to značajno i kad bi bili otvoreniji za više saradnje”, objašnjava ona.

Prošle godine je bila dvadeseta godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je okončao rat u BiH. Međutim, danas se taj sporazum smatra zastarjelim i potrebne su mnoge reforme.

Ajla se slaže: “Dejtonski mirovni sporazum, premda manje nego savršen, jeste okončao rat i u tom smislu, bio je uspješan. Međutim, svi shvatamo da Dejton nikad nije bio zamišljen kao nešto što će od BiH napraviti funkcionalnu državu – on je trebao da zaustavi rat i namjerno je u njemu ostavljeno prostora za poboljšanje. Premda u sebi sadrži alate pomoću kojih bi se mogao osigurati napredak BiH, Dejton je također pohlepnim političarima dao prostor za procvat i stoga je postao nešto što situaciju u BiH čini ne tako sjajnom.”

Pored politike, Ajla smatra da su i mediji područje bh. društva koje je problematično:,,Bosni i Hercegovini je potrebno više nezavisnih medija i više rada na povećanju slobode medija. Takođe, mediji moraju biti zasnovani na profesionalizmu, trebaju težiti ka najtačnijem mogućem izvještavanju, i u njima ne smije biti mjesta za vulgarnu retoriku.”

ACBH vjeruje u potencijal bh. omladine dajući im stipendije za stažiranje u američkom Kongresu. “Prošlih godina smo vidjeli munjevit porast u broju mladih američkih Bosanaca koji zaista žele dovesti promjene u BiH, i mi im kao organizacija nastojimo pružiti potrebne alate da uče o tome kako američki politički proces funkcioniše i uključiti ih u demokratski proces, ali također želimo postići da su dovoljno upoznati sa situacijom u BiH kako bi mogli efektivnije raditi na pozitivnim promjenama.”

Ajla je zaključila naš intervju jednostavnom porukom: “Mislim da ima puno nade za BiH, i naša dijaspora ovdje želi da se uključi i još uvijek želi da pozitivno doprinese našoj domovini. Međutim, demokratija nije posmatrački sport. Ona zahtijeva aktivno učešće građana i ja se nadam da će u narednim izborima svi građani BiH iskoristiti svoje pravo glasa i da će pozivati na odgovornost one koje izaberu. ACBH će nastaviti borbu protiv poricanja genocida i revidiranja historije, kao i uključivanje američkih i bosanskih političara u borbu za napredak BiH i njenih građana. ”