Ne tako davno bilo je besmisleno uopšte i pričati o ovome jer druge hrane nije ni bilo. Danas se trebamo zapitati koja hrana je organska, a koja ne jer se u odgovoru krije tajna zdravijeg života.
Ne tako davno bilo je besmisleno uopšte i pričati o ovome jer druge hrane nije ni bilo. Danas se trebamo zapitati koja hrana je organska, a koja ne jer se u odgovoru krije tajna zdravijeg života.
Nazivi “eko“, “bio“ ili “organska“ hrana koriste se za hranu proizvedenu po načelima ekološke proizvodnje. Nepobitna je činjenica da hrana koja je uzgojena neprirodnim putem sadrži više sintetskih pesticida, herbicida, fungicida i ostalih kemikalija. Iako je opći stav da se ti agensi koriste u nedovoljnim količinama da bi mogle naškoditi zdravlju, ipak postoje indicije o štetnom djelovanju.
Hajro Muris, vlasnik je organske farme u Lukavcu, za koju smatra da je rješenje s obzirom da smo prinuđeni da kupujemo hranu djeci koja se tretira sve više hemijskim sredstvima. Pojašnjava da im nije teško raditi organsku hranu, govoreći da je farma smještena na takvom mjestu gdje češće sretnu srnu ili zeca nego drugog čovjeka.
“Nije nam teško ovo raditi čak šta više uživamo u tome jer volimo biti u prirodi. Organska farma nije posao već život”, kazao je Muris, ističući da žive sto posto organski.
U skladu sa prirodom, živi Erna Okanović i njen otac Hazim, koji se bave prirodnim liječenjem, odnosno alternativnom medicinom.
“Sve što je izlječivo može se izliječiti vodom i biljkama. Dobar bunar pun svježe vode i livada puna ljekovitih biljaka najbolja je apoteka na svijetu“, ističe Erna.
Jedna stara narodna izreka kaže: “Za svaku bolest raste jedna biljka“, S tim se slaže i Erna, djevojka koja je svoje djetinjstvo i mlade dane provela u prirodi, proučavajući šta to njenom mladom organizmu odgovara.
“U suzbijanju bolesti alternativna medicina služi se brojnim načinima liječenja kako bi ojačala odbrambeni sistem organizma i ponovo uspostavila ravnotežu“, kazala je ona.
Prema njenim rječima, zaista je važno dovesti u ravnotežu um i tijelo.
“Svaki metar livade ili šume predstavlja jednu malu biljnu apoteku u kojoj se podižu lijekovi bez recepta, samo sa malo znanja i puno volje“, kazala je Erna.
Dvadesetogodišnja Mirha Jahić zna šta je organska hrana i svoje djetinjstvo je provela u malom selu pored Tuzle. Kako kaže, majka je uvijek učila kako da zasadi zelenu salatu i cveklu u svojoj maloj bašti.
Sjeća se Mirha kako se kao petogodišnja djevojčica radovala kada je njena mala bašta porasla i donijela plodove. “Mnogo je tu bilo sreće. Više sreće nego plodova jer sam i malo sjemena ubacila u zemlju“, sa sjetom priča Mirha.
“Odrasla sam u takvom okruženju gdje sam imala priliku dane provoditi u prirodi, jesti zdravu hranu, piti domaće kravlje ili kozije mlijeko, a ono najdraže bilo mi je ući u maminu baštu i ubrati jedan paradajz pa ga onako neopranog pojesti. Čist je, mamina je to bašta“, pojašnjava ona.
Organska kontrola “OK“ je bosansko-hercegovačka organizacija za certifikaciju koja je razvila program certifikacije i OK standarde za organsku proizvodnju i preradu u skladu sa kojima implementira program certifikacije.
“Certifikat omogućava proizvođaču prepoznatljivost i bolji plasman proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu. Organska certifikacija je garant primjene i poštivanja standarda za organsku proizvodnju. Certifikat, uz uvjet da je validan i izdat od akreditovanog certifikacijskog tijela, odvaja pravog organskog proizvođača od nelojane konkurencije i samozvanih organskih proizvođača“, ističe Bernisa Klepo iz Organizacije “OK“.
Potrebno je određeno vrijeme za konverziju kako bi određeni proizvod dobio certifikat. Postoji čitav set pravila za organsku proizvodnju koji se mora ispoštovati određeni period kako bi certificiranje bilo uspješno.
“Biljni proizvodi iz jednogodišnje proizvodnje, zatim pašnjaci i livade će se smatrati organskim nakon perioda konverzije (prelaznog perioda) od dvije godine. Za višegodišnje kulture zahtjeva se period konverzije od najmanje tri godine. Za certifikaciju samoniklog ljekobilja i šumskih plodova nije potreban period konverzije“, dodaje Klepo.
Zavisno od konkretnih uvjeta, ovaj period može biti skraćen ili produžen. Tako u slučaju kada poljoprivredne površine koje nisu bile tretirane proizvodima koji nisu odobreni za organsku proizvodnju, proizvođač može zatražiti retroaktivno priznanje perioda konverzije uz dostavljanje odgovarajućih dokaza na temelju kojih se može utvrditi da su traženi uvjeti bili ispunjeni u razdoblju od najmanje tri godine.
Bosna i Hercegovina raspolaže sa preko 1.5 milion hektara obradivog zemljišta, čije je zemljište najvećim dijelom nekontaminirano, što predstavlja veliku pogodnost za zasnivanje održive organske poljoprivrednje proizvodnje.
