Ured disciplinskog tužioca (UDT) Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH vodi 12 disciplinskih postupaka protiv tužilaca i sudija iz državnih pravosudnih institucija. Postupci protiv tužilaca Tužilaštva BiH su sve brojniji iz godine u godinu.
Sve veći broj postupaka pred Uredom disciplinskog tužioca, predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija smatra pozitivnim rezultatom. S druge strane nosioci pravosudnih institucija tvrde drugačije.
Smatraju, da je veliki broj disciplinskih predmeta više sramota nego podatak za pohvalu. Među njima je i sudija Suda BiH Branko Perić, koji je i sam predmet istrage Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a BiH.
“Kako je moguće da se disciplinski postupak pokreće na osnovu pisanja medija, odnosno da sistem ne reaguje prije na neka problematična ponašanja. To je naprosto neshvatljivo”, kazao je Branko Perić, sudija Suda BiH.
U prošloj godini pravosnažno je okončano 28 disciplinskih postupaka. Od tog broja, devet okončanih postupaka bilo je pokrenuto 2015, a 19 okončanih 2016. godine. Prošle godine su pokrenuta 32 disciplinska postupka, što je gotovo dvostruko više nego u 2014. godini. Godinu kasnije pokrenuto je 28 disciplinskih postupaka.
Jedan od najaktuelnijih postupaka koji se trenutno vode u VSTV-u je protiv suspendovanog glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića, zbog sumnje da je opstruirao istrage protiv pojedinih visokih političkih dužnosnika, uključujući i predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika.
I dok UDT traži da se Salihović razriješi dužnosti, njegova Odbrana je ubijeđena u odbacivanje tužbe.
Prijava pa povlačenje
Govoreći o tačkama tužbe, Salihovićev advokat Rifat Konjić, kazao je da neke od njih nisu rezultirale nikakvom nezakonitom radnjom, da su stručni saradnici imali ovlasti da postupaju po zakonu, te da je tri informacije koje tretira tužba, glavni tužilac dostavio u roku od 24 sata.
Konjić je rekao i da Ured disciplinskog tužioca ni u Zanzibaru, ni u BiH, nije nadležan da odredi koje će tužilaštvo voditi “proceduru” protiv državnog tužioca, kao i da predsjednica Suda BiH u bilo kojoj državi nema ovlasti da određuje nadležnosti glavnog tužioca, jasno dajući do znanja da u pravosudnom sistemu BiH nešto ne štima.
“Moj zaključak je da je javnost cijelo vrijeme bila isključena da se ne bi čulo šta se to u stvari stavlja na teret glavnom tužiocu. Te radnje po meni nisu zasluživale nikakav postupak pred ovom komisijom”, tvrdi Konjić.
Postupak protiv Salihovića pokrenut je zbog disciplinske tužbe u kojoj se navodi da je propustio da traži svoje izuzeće u predmetima kada je postojao sukob interesa, da se upustio u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku, omogućio vršenje dužnosti tužioca osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene, te da se miješao u postupanje sudije ili tužioca.
Osim disciplinskog postupka, protiv Salihovića je u Tužilaštvu BiH pokrenuta i krivična istraga. Prvo disciplinsko ročište odgođeno je zbog Salihovićevog zahtjeva za izuzeće predsjedavajućeg komisije Mahmuta Švrake.
Disciplinski postupak protiv tužioca Tužilaštva BiH Miroslava Janjića, koji se tereti da je iz optužnice za ratni zločin izbacio “pet mrtvih glava”, okončan je odbacivanjem optužnice. Riječ je o još jednom javnosti interesantnom postupku, za koji je Žalbena disciplinska komisija potvrdila odluku kojom je odbijena tužba protiv Janjića, za nemaran rad na jednom predmetu ratnog zločina počinjenog na području Bijeljine.
Janjić je ovom odlukom oslobođen odgovornosti da je nemarno postupao u predmetu protiv Gligora Begovića, koji je pravosnažno osuđen na deset godina zatvora za zločine počinjene 1992. nad civilima u zatočeničkom centru Batković kod Bijeljine.
Ured disciplinskog tužioca je teretio Janjića da u optužnicu protiv Begovića nije uključio stradanje pet osoba iako je za to bilo dovoljno dokaza, te da nakon potvrđivanja optužnice nije izvodio dokaze za stradanje dvije osobe.
Disciplinske prijave nije pošteđena ni v.d. glavna tužiteljica Gordana Tadić, protiv koje je upravo tužitelj Janjić podnio disciplinsku prijavu, a zbog, kako je rekao, “nemara i nepažnje u vršenju dužnosti”.
“U cilju informisanja javnosti o stepenu nemara u radu na predmetima ratnih zločina, iskazanom u nepokazivanju minimuma interesovanja za rad na ovim predmetima od strane vršiteljice dužnosti glavnog tužioca u vrijeme dok je obavljala dužnost rukovodioca Odjela za ratne zločine, podnio sam disciplinsku prijavu protiv Gordane Tadić zbog nemara i nepažnje u obavljanju dužnosti”, rekao je Janjić.
Janjić tvrdi da je Tadić prekršila Pravilnik o radu Tužilaštva BiH, odnosno da nije pravilno organizovala i nadgledala rad tužilaca na slučajevima ratnih zločina, kao i da nije izvršavala svoju obavezu da pregleda optužnice za ratne zločine.
Ubrzo nakon podnošenja prijave protiv Tadić, tužilac Janjić je istu povukao ne obrazloživši zašto je to uradio.
Mjerom smanjenja plate za 20 posto u narednih godinu dana prvostepena disciplinska komisija je kaznila nedavno i tužiteljicu Nives Kanevčev.
Postupak protiv tužiteljice je bio zatvoren za javnost zbog zaštite ličnih podataka osoba čija su imena navedena u dokumentima. Kanvečev je kao glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu prekoračila svoja ovlaštenja i narušila nezavisnost Tužilaštva kada je 2013. tadašnjem federalnom premijeru Nerminu Nikšiću dostavila presjek stanja u 16 predmeta u vezi s kompanijom “Bosnalijek”, što je i dokazano u postupku.
UDT je ranije kaznio državnog tužioca Dubravka Čamparu smanjenjem plaće od 30 odsto u trajanju od tri mjeseca. On je bio predmet disciplinskog postupka zbog kontakta sa svjedokinjom Azrom Sarić u postupku protiv lidera Savez za bolju budućnost (SBB-a) Fahrudina Radončića i ostalih, a koji je u toku pred Sudom BiH. UDT je tražio u dva navrata i privremenu suspenziju tužioca Tužilaštva BiH Olega Čavke, što je odbijeno, a nakon što mu je SIPA upala u kancelariju i privatne objekte.
On je, naime, bio osumnjičen da je otuđio dokazne materijale iz predmeta organizovanog kriminala. Mediji su pisali da je navodno koristio za privatne potrebe zaplijenjeni mobilni telefon višestruko osuđivanog kriminalca Anesa Kurbegovića. Čavka je i ranije bio pod istragom i to nakon što je prije nekoliko godina hakirao e-mail tadašnjeg, a u međuvremenu smijenjenog, glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milorada Barašina. Tada je kažnjen šestomjesečnim smanjenjem plate.
Treba spomenuti da je nedavno Ured disciplinskog tužioca, po službenoj dužnosti, registrovao predmet protiv zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH Bože Mihajlovića, a nakon medijskih napisa o nestanku žute koverte iz predmeta Milaković koji se vodio u Tužilaštvu BiH, a u kojoj je navodno bilo oko 55.000 maraka.
Također, u Tužilaštvu se u vezi s ovim vode trenutno istražne radnje, a kada će biti poznata tužilačka odluka, za sada nije poznato.
Iz VSTV-a su potvrdili da je trenutno privremeno sa dužnosti udaljeno sedam tužilaca ili sudija. U avgustu 2017., sutkinja Suda BiH Azra Miletić nepravnosnažno je osuđena na dvije i po godine zatvora po optužnici za primanje mita.
Pravosudne afere
Javnosti je od ranije dobro poznat i slučaj tužitelja Milorada Barašina. Prije nekoliko godina objavljeni su snimci njegovih razgovora tokom privatnog susreta sa međunarodnim švercerom oružja Slobodanom Tešićem.
Nakon skoro godinu dana, koliko je navodno trajala istraga o Barašinovim „neprimjerenim kontaktima“ s međunarodnim švercerom oružja, jedna od najvećih pravosudnih afera u BiH okončana je još gorim skandalom. Kako je tada zvanično saopšteno iz VSTV-a, predstavnici Prvostepene disciplinske komisije i tužitelj prihvatili su sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, kojim je predviđeno da se Milorad Barašin kazni smjenom sa funkcije glavnog državnog tužitelja, premještanjem na mjesto tužitelja u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH i smanjenjem plaće na iznos od deset posto u periodu od tri mjeseca.
U ranijem periodu disciplinski su, zbog dugogodišnjeg nerada na predmetima ratnih zločina, kažnjeni Munib Halilović, Vesna Ilić i Mirko Lečić, te njihova dugogodišnja šefica Vesna Budimir koja je u međuvremenu podnijela ostavku, te napustila Tužilaštvo BiH.
Goran Nezirović, član VSTV-a, koje bira i imenuje sudije i tužioce, smatra da često u slučajevima sudija i tužitelja postoje jasne indicije ili pokazatelji o kršenju etičkih standarda, ali pravosudna zajednica jednostavno ne reagira na vrijeme i ne prepoznaje ili ne želi prepoznati takva ponašanja.
Kao razlog tome Nezirović vidi “komformizam, nezamjeranje, lažnu kolegijalnost i solidarnost”.
“Mentalitet se mora mijenjati, ali, jednostavno, za promjenu mentaliteta treba vrijeme”, kazao je on.
Kada su u pitanju postupci protiv sudija i tužilaca iz državnih pravosudnih institucija, javnosti je poznat i slučaj Vlade Adamovića, kojem je stavljeno da je seksualno uznemiravao cvjećarku. Prema optužnici, Adamović je poljubio cvećarku iako mu je ona ranije dala doznanja da s njim ne želi imati bliže kontakte.
Adamović je razrješen dužnosti sudije Suda BiH u junu 2008. godine jer je Drugostepena komisija VSTV-a zaključila da je narušio ugled suda, nemoralno se ponašajući prema tada maloljetnoj radnici sarajevske cvjećare. Radi posao advokata.
