Priručnik za nastavnike istorije i video sadržaj o haškoj arhivi

Foto: Colton Harrington

Centar za postkonfliktna istraživanja, Fond Memorijala Kantona Sarajevo i Program Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom (PMI) u Sarajevu su predstavili priručnik za nastavnike istorije: Upotreba arhiva Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizma), kao i video produkciju PMI sa ciljem unapređenja znanja i vještina u korištenju arhive i upoznavanju javnosti o presuđenim sudskim činjenicama. 

Priručnik je osmislio PMI u saradnji sa Evropskim udruženjem nastavnika istorije (EuroClio) i predstavnicima udruženja nastavnika istorije iz regiona, a namijenjen je nastavnicima istorije koji žele da unaprijede svoja znanja i vještine u korištenju arhivske građe MKSJ i Mehanizma u pripremi lekcija o sukobima 90-ih u bivšoj Jugoslaviji. 

„Ovaj priručnik dolazi u pravo vrijeme s obzirom da je sad došlo vrijeme da se počne učiti o historiji 90-ih“, kazao je Andreas Holtberg, programski menadžer EuroClio. 

Andreas Holtberg, programski menadžer EuroClio (Foto: Colton Harrington)

Priručnik kako su pojasnili ispred PMI sastoji se od prvog dijela koji obuhvaća metodologiju obuke i drugog u kojem se nalaze ideje o temama izvora iz arhive. 

„Istraživanje pokazuje da generalno ljudi, a pogotovo mlađe generacije znaju jako malo o utvrđenim činjenicama, o važnosti Tribunala i njihovi stavovi i govor su uglavnom bazirani na utjecaju medija, porodice, etničke pripadnosti i veoma važno, škole“, kazala je Anisa Sućeska, koordinatorica za rad sa mladima PMI. 

Anisa Sućeska, koordinatorica za rad sa mladima PMI (Foto: Colton Harrington)

Nastavnici historije Arna Daguda i Mire Mladenovski su dio tima od deset autora priručnika koji su radili na pet poglavlja drugog toma, a koji obuhvata poglavlja „Nasljeđe Haškog tribunala i nastava istorije“, „Žena u ratu: Migracije i ratni sukobi“, „Djeca u ratu“ i „Kulturocid“.  

Mladenovski je kazao da se historija u prošlosti koristila kao oružje ali je zadatak profesora i nastavnika da historiju učine oruđem za saradnju kroz koju će učiti o prošlosti. 

Nastavnici historije Arna Daguda i Mire Mladenovski (Foto: Colton Harrington)

S obzirom da rad PMI-a podržava Evropska unija, prisutnima se obratio Fermin Cordoba, politički savjetnik i koordinator tima delegacije Evropske unije u BiH. Naglasio je da se treba fokusirati na njegovanje kritičkog mišljenja i predstavljanju pozitivnih priča prilikom edukovanja mladih. 

Fermin Cordoba, politički savjetnik i koordinator tima delegacije Evropske Unije u BiH (Foto: Colton Harrington)

„Cilj obrazovanja treba da bude doprinos međusobnom razumijevanju i društvenom boljitku, uz fokusiranje na balans kognitivnih, emotivnih i etičkih komponenti u nastavi u učenju istorije. Od pomoći svakako može biti njegovanje multiperspektivnosti i izbjegavanje politizacije prošlosti“, kazao je Cordoba. 

Tokom predstavljanja video produkcije, Rada Pejić Sremac, koordinatorica PMI, kazala je da su od 2019. kreirali 200 kratkih video sadržaja. „Ove teme nažalost nisu prošlost i izuzetno su gledane, a prema našim podacima osobe od 30 do 50 godina najviše pregledavaju te materijale“, kazala je Pejić Sremac, istaknuvši da su video sadržaji zasnovani na presuđenim činjenicama. 

Rada Pejić Sremac, koordinatorica PMI (Foto: Colton Harrington)

O korištenju sudski utvrđenih činjenica, koje uključuju i rad MKSJ-a i Mehanizma, govorio je i Ahmed Kulanić, direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevo. Podsjetio je na saradnju sa Centrom za postkonfliktna istraživanja kada je u pitanju korištenje sudski utvrđenih činjenica kroz publikaciju „Opsada Sarajeva“, i najavio gradnju najmodernije zgrade arhiva na prostoru Jugoistočne Evrope koja će biti smještena u Vogošći, u neposrednoj blizini nekadašnjeg zloglasnog logora Kon-Tiki. 

Ahmed Kulanić, direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevo (Foto: Colton Harrington)

„Arhivske činjenice koristit će se u Edukativnom centru Fonda Memorijala kojim ćemo nastaviti sadržaj približavati generacijama tokom učenja o povijesti iz perioda 90-ih“, kazao je Kulanić, istaknuvši značajnu saradnju sa brojnim nevladinim organizacijama i institucijama u BiH. 

Historijski značajno, kako je dodao, jeste da se dokumentirani sadržaj prikupi u Fond memorijala Kantona Sarajevo kako bi buduće generacije mogle da sagledaju objektivno i realno što se dešavalo u BiH. 

Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja, naglasila je važnost korištenja nasljeđa Tribunala kroz multimedijalne sadržaje. 

Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja (Foto: Colton Harrington)

„Bez saradnje, nasljeđa i sudski utvrđenih činjenica bi bilo nemoguće educirati mlade ljude. Tribunal i nasljeđe je najveći uspjeh u novijoj bosanskohercegovačkoj historiji jer nam je pomogao da dokažemo stravične zločine i mladim ljudima to prezentiramo“, pojasnila je Šarić.

Najavila je potpisivanje memoranduma između Fonda memorijala Kantona Sarajevo, Centra za postkonfliktna i PMI o ustupanju edukativnog i arhivskog materijala MKSJ i Mehanizma. 

Predstavljanje priručnika i video sadržaja je bilo podijeljeno kroz panele koje su moderirali Erna Mačkić, istraživačica Centra za postkonfliktna istraživanja i dr. Rodoljub Jovanović, jedan od autora priručnika za nastavnike istorije.

Vezani članci

Teta Ramiza: Od maskirne uniforme do teatra
Balansirajući umjetničku ljepotu i borbu, Ramiza Sarić se tokom ratnog perioda u Bosni i Hercegovini suprotstavila neprijateljskoj okupaciji na dva fronta: kulturnom i militarističkom. Danas 77-godišnjakinja, koja je gotovo proputovala svijet, tvrdi da smo „najbolja država s najboljim ljudima koji su najkulturniji i najciviliziraniji“. 
Komentar o izborima iz Banjaluke
Nakon TV duela dvojice protiv kandidata za predsjednika Bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, lidera SNSD-a i Ognjena Tadića, inače potpredsjednika SDS-a najjače stranke u opozicionom Savezu za promjene, pročitah dobar komentar jednog gledaoca koji, citiram, glasi ovako : “Ovo je bio duel za glasove nekulturnih, a ne glasove neodlučnih birača “. Tačno je tako …

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu