Pojedinci mogu mijenjati stvari na bolje

Foto izvor: www.humanasrpska.org

Sa ciljem pomaganja unesrećenim i bolesnim u Banjaluci je osnovana fondacija „Humana Srpska“, koja pruža pomoć svima bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

Fondacija ,,Humana Srpska” sa sjedištem u Banjaluci osnovana je sa ciljem da pomogne najugroženijim članovima društva bez obzira na boju kože, pol, godine, vjersko opredjeljenje, mjesto odakle dolaze i slično.

Valentina Kecman, predsjednica fondacije kazala je da žele motivisati ljude da pomognu u cilju skupljanja potrebnih sredstava za ugrožena lica, te pružiti različite mogućnosti za sve građane da volontiraju i pomognu.

„Ukoliko nismo u mogućnosti da pomognemo ugroženima materijalno ili novčano, volontiranjem u humanitarnim akcijama možemo doprinijeti skupljanju sredstava i time pokazati našu humanu stranu”, kazala je Kecman.

Prema njenim riječima, članovi „Humane Srpske“ prikupljaju i pružaju pomoć onima koji su pogođeni prirodnim katastrofama, elementarnim nepogodama, pomažu bolesnima, starim i iznemoglim osobama, kao i povrijeđenima, te osobama sa invaliditetom.

,,Ako uz ekonomsku neimaštinu postoji i emocionalna bol i patnja, time se životna situacija čini nepodnošljivom. Mi koji smo srećniji od ovih ljudi, osjetili smo ili bili izloženi patnji treba da  podijelimo svoju životnu radost i sreću sa njima. Nesrećnom i bolesnom čovjeku, a posebno djetetu ne treba mnogo da bi se pokrenuo. Nekima je to riječ utjehe, nekima odjeća, hrana, školski pribor, novac za neophodnu operaciju”, kazala je Jovana Marijanac, potpredsjednica fondacije.

(Foto izvor: Facebook stranica ,,Humana Srpska”)

Jovana je pojasnila da se fondacija bavi organizovanjem donatorskih skupova, edukativnih i kulturnih priredbi radi prikupljanja sredstava za realizaciju humanitarnih projekata. Jedne godine, tokom novogodišnjih praznika pokrenuli su akciju ,,Podjelimo prazničnu radost” koja je rezultirala podjelom paketića na Dječijem odjelu Klinike za psihijatriju i odjelu na Odjeljenju dječije hematoonkologije Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske. Djeci i porodicama kojima je pomoć potrebna, ona je i pružena u vidu prehrambenih proizvoda, kućnih potrepština, te odjeće i obuće za djecu.

Kako bi ostvarili svoje ciljeve, fondacija takođe sarađuje sa univerzitetima, školama, stručnim službama i drugim organizacijama. ,,Otvoreni smo za saradnju sa drugim fondacijama, institucijama i privrednim organizacijama kako bi zajedno učinili više kako za pojedince tako i za zajednicu. U budućnosti osim humanitarnih akcija planiramo i akcije od opšteg značaja za zajednicu te besplatne aktivnosti koje će biti dostupne i od koristi svim sugrađanima bez obira na socijalni status”, pojasnila je Kecman.

Kecman i Marijanac smatraju da pojedinci mogu mijenjati stvari na bolje ako to zaista žele i da sa riječi pređu na djelo. ,,U našem ljudskom biću, u našoj tradiciji i kulturi je da pomažemo jedni druge. Pogledajmo oko sebe, pronađimo u sebi ljudskost i pomozimo drugima da bismo pomogli sebi. Učinimo mali korak da bismo uljepšali život drugima”, dodala je Marijanac.


Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.

Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva fondacije Robert Bosch i Nacionalnog fonda za demokratiju.

Vezani članci

Svi nosimo nit dobrote u sebi
Životni putevi sestre Blanke i mualime Šejle su različiti, ali su ih s istom željom i motivima u konačnici spojili u Livnu.  
ICMP: Potraga za nestalima u BiH je ključ pozitivnog mira
Na hiljade ožalošćenih stiglo je 11. jula 2023. godine u Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima kako bi obilježili 28. godišnjicu genocida u Srebrenici. Ovo mezarje koje se stalno širi služi kao posljednje počivalište za mnoge od oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su ubijeni u genocidu 1995. godine. I uprkos tome što su prošle skoro tri decenije, ove godine je ukopano 30 ljudi, od kojih je najmlađi 15-godišnji dječak. Obavljena je i 71 reasocijacija, odnosno pripajanje posmrtnih ostataka ranije pronađenih i identificiranih žrtava.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu