Zaštitne maske za sve

(s lijeva na desno) Aktivistkinje Valentina, Hilda, Jelena i Željka u Srebrenici (maj 2020.)

U Srebrenici nas nema puno i važno je da čuvamo veze među nama, kroz komšiluk i međusobnu brigu.

Grupa žena iz Srebrenice je reagovala na pandemiju korona virusa šijući zaštitne maske za ljude iz svojih zajednica.

Valentina Gagić-Lazić, jedna od osnivačica udruženja Sara-Srebrenica i dugogodišnja aktivistkinja u Srebrenici, objasnila je porijeklo inicijative:

„Nismo željeli potencirati da su to djela samog udruženja, već pojedinaca. Ibrima Halilović, zaposlenica fondacije MI BOSPO je reagovala prva. Javila nam se i rekla da želi da šije, ali da nema šivaću mašinu. Brzo smo razmijenili ideje i došli do rješenja. Stavili smo na raspolaganje sve resurse koje smo imali u Udruženju, poput mašina, materijala i konca. Ubrzo smo organizovale prostor koji smo formirali kao malu radionicu.“

Vrijedne ruke aktivistkinja i članica udruženja Sara-Srebrenica za kratko vrijeme su sašile preko 500 zaštitnih maski.
(s lijeva na desno) Željka i Hilda kroje maske za stanovnike Srebrenice i okolnih sela.

Inicijativa je počela sa radom šest žena; tri su šile, a ostale tri su prale, krojile i peglale zaštitne maske.

,,Nekako, ideja je bila da u ovim neizvjesnim vremenima, pokažemo sugrađanima da smo uz njih. Nadamo se da će se uz masku osjećati sigurnije i zaštićenije. U Srebrenici nas nema puno i važno je da čuvamo veze među nama, kroz komšiluk i međusobnu brigu. Podrška našem radu se širila. Javljale su se sugrađanke koje su donosile materijale za rad, pitale kako mogu doprinijeti. Svako u skladu sa svojim mogućnostima. Osjeća se ta solidarnost”, dodaje Gagić-Lazić.

Dinamičnu grupu čine žene različitih profesija koje su imale isti cilj: da pomognu svojoj zajednici. Grupu čine: Valentina Gagić-Lazić, Ibrima Halilović, Stana Medić, Željka Milovanović, Hilda Đozić i Jelena Bibić.

Valentina Gagić-Lazić pomaže u čišćenju, krojenju i peglanju, dok Stana Medić, također jedna od osnivačica Sara-Srebrenica, pomaže ideji šijući maske kod kuće pošto pripada visoko-rizičnoj kategoriji stanovništva.

Željka Milovanović šije koristeći svoju šivaću mašinu. Željka je zaposlena u firmi EKONOMIK koja proizvodi montažne kontejnere, a njene koleginice iz Srebrenice kažu kako je ona veliki borac koji se ne boji nijednog posla kako bi doprinijela svojoj zajednici.

Hilda Đozić, zaposlenica Kuće dobrih tonova pomaže krojeći i dijeleći maske. Hilda je na početku pandemije reagovala brzo i koordinirala menadžment Kuće dobrih tonova, te osigurala ženama prostor za rad.

Jelena Bibić je još jedna aktivna članica svoje zajednice i ona zajedno sa svojom kćerkom kroji i priprema maske za šivenje.

Vrijedne ruke aktivistkinja i članica udruženja Sara-Srebrenica za kratko vrijeme su sašile preko 500 zaštitnih maski.
Vrijedne ruke aktivistkinja i članica udruženja Sara-Srebrenica za kratko vrijeme su sašile preko hiljadu zaštitnih maski.

Ove žene su za kratko vrijeme sašile više od hiljadu maski koje su podijelile uposlenicima u lokalnim radnjama, apotekama, starijim sugrađanima i onima kojima je to bilo potrebno kao i ljudima u okolnim selima.

Sara-Srebrenica nastavlja da pomaže svojoj zajednici, ali i široj regiji Istočne Bosne uz pomoć Crvenog Krsta i Civilne zaštite opštine Srebrenica. Kako se proizvodnja maski nastavlja, tako raste i potražnja s obzirom da je nošenje maski i dalje obavezno na javnim prostorima.

,,Naravno, okupile smo se u želji da doprinesemo zajednici. Da učinimo nešto konkretno i korisno, kao i svaki put do sada. Jednostavno reagovale smo, impulsivno. Važno nam je da smo solidarni u teškim trenucima. Da učinimo ono što je u našoj moći. Vjerujem da je to pokrenulo svaku od nas”, smatra Valentina Gagić Lazić.

Fotografije: Ahmedin Đozić 

Ahmedin Đozić je rođen 1990. godine u Srebrenici, gdje danas živi i radi sa svojom porodicom. Kao dječak od pet godina je preživio genocid, u kojem je izgubio djeda, amidžu i mnogobrojnu rodbinu. Član je tima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, gdje vodi i realizira sve zadatke koji se tiču snimanja video priča i sadržaja.

Vezani članci

Kako je mladom Banjalučaninu službenik turske aviokompanije pomogao da se vrati kući
Robert Dacešin nije mogao ni da sanja da će njegov povratak iz daleke Kube biti dramatičan. Da se vrati kući pomogao mu je uposlenik turske aviokompanije, a dolazak u prelijepu i egzotičnu Havanu nije ni izbliza nagovještavao probleme na koje će naići na svom putovanju.
Zaboravljena djeca rata
Težina rata leži u tome što prestanak oružanog sukoba ostavlja breme na srcu svih ljudi tako da na neki način taj rat i dalje traje. Koliko jako srce i dušu čovjek treba imati da se odupre mržnji prema onima koji su mu učinili nepravdu, najbolje pokazuje primjer Ajne Jusić, koja se bori da sistem konačno prepozna i prizna „djecu rođenu zbog rata”.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu