Zaštitne maske za sve

(s lijeva na desno) Aktivistkinje Valentina, Hilda, Jelena i Željka u Srebrenici (maj 2020.)

U Srebrenici nas nema puno i važno je da čuvamo veze među nama, kroz komšiluk i međusobnu brigu.

Grupa žena iz Srebrenice je reagovala na pandemiju korona virusa šijući zaštitne maske za ljude iz svojih zajednica.

Valentina Gagić-Lazić, jedna od osnivačica udruženja Sara-Srebrenica i dugogodišnja aktivistkinja u Srebrenici, objasnila je porijeklo inicijative:

„Nismo željeli potencirati da su to djela samog udruženja, već pojedinaca. Ibrima Halilović, zaposlenica fondacije MI BOSPO je reagovala prva. Javila nam se i rekla da želi da šije, ali da nema šivaću mašinu. Brzo smo razmijenili ideje i došli do rješenja. Stavili smo na raspolaganje sve resurse koje smo imali u Udruženju, poput mašina, materijala i konca. Ubrzo smo organizovale prostor koji smo formirali kao malu radionicu.“

Vrijedne ruke aktivistkinja i članica udruženja Sara-Srebrenica za kratko vrijeme su sašile preko 500 zaštitnih maski.
(s lijeva na desno) Željka i Hilda kroje maske za stanovnike Srebrenice i okolnih sela.

Inicijativa je počela sa radom šest žena; tri su šile, a ostale tri su prale, krojile i peglale zaštitne maske.

,,Nekako, ideja je bila da u ovim neizvjesnim vremenima, pokažemo sugrađanima da smo uz njih. Nadamo se da će se uz masku osjećati sigurnije i zaštićenije. U Srebrenici nas nema puno i važno je da čuvamo veze među nama, kroz komšiluk i međusobnu brigu. Podrška našem radu se širila. Javljale su se sugrađanke koje su donosile materijale za rad, pitale kako mogu doprinijeti. Svako u skladu sa svojim mogućnostima. Osjeća se ta solidarnost”, dodaje Gagić-Lazić.

Dinamičnu grupu čine žene različitih profesija koje su imale isti cilj: da pomognu svojoj zajednici. Grupu čine: Valentina Gagić-Lazić, Ibrima Halilović, Stana Medić, Željka Milovanović, Hilda Đozić i Jelena Bibić.

Valentina Gagić-Lazić pomaže u čišćenju, krojenju i peglanju, dok Stana Medić, također jedna od osnivačica Sara-Srebrenica, pomaže ideji šijući maske kod kuće pošto pripada visoko-rizičnoj kategoriji stanovništva.

Željka Milovanović šije koristeći svoju šivaću mašinu. Željka je zaposlena u firmi EKONOMIK koja proizvodi montažne kontejnere, a njene koleginice iz Srebrenice kažu kako je ona veliki borac koji se ne boji nijednog posla kako bi doprinijela svojoj zajednici.

Hilda Đozić, zaposlenica Kuće dobrih tonova pomaže krojeći i dijeleći maske. Hilda je na početku pandemije reagovala brzo i koordinirala menadžment Kuće dobrih tonova, te osigurala ženama prostor za rad.

Jelena Bibić je još jedna aktivna članica svoje zajednice i ona zajedno sa svojom kćerkom kroji i priprema maske za šivenje.

Vrijedne ruke aktivistkinja i članica udruženja Sara-Srebrenica za kratko vrijeme su sašile preko 500 zaštitnih maski.
Vrijedne ruke aktivistkinja i članica udruženja Sara-Srebrenica za kratko vrijeme su sašile preko hiljadu zaštitnih maski.

Ove žene su za kratko vrijeme sašile više od hiljadu maski koje su podijelile uposlenicima u lokalnim radnjama, apotekama, starijim sugrađanima i onima kojima je to bilo potrebno kao i ljudima u okolnim selima.

Sara-Srebrenica nastavlja da pomaže svojoj zajednici, ali i široj regiji Istočne Bosne uz pomoć Crvenog Krsta i Civilne zaštite opštine Srebrenica. Kako se proizvodnja maski nastavlja, tako raste i potražnja s obzirom da je nošenje maski i dalje obavezno na javnim prostorima.

,,Naravno, okupile smo se u želji da doprinesemo zajednici. Da učinimo nešto konkretno i korisno, kao i svaki put do sada. Jednostavno reagovale smo, impulsivno. Važno nam je da smo solidarni u teškim trenucima. Da učinimo ono što je u našoj moći. Vjerujem da je to pokrenulo svaku od nas”, smatra Valentina Gagić Lazić.

Fotografije: Ahmedin Đozić 

Ahmedin Đozić

Ahmedin Đozić je rođen 1990. godine u Srebrenici, gdje danas živi i radi sa svojom porodicom. Kao dječak od pet godina je preživio genocid, u kojem je izgubio djeda, amidžu i mnogobrojnu rodbinu. Član je tima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, gdje vodi i realizira sve zadatke koji se tiču snimanja video priča i sadržaja.

Vezani članci

Muzika, umjetnost, teatar i kultura: uzdizanje iznad nacionalizma u Mostaru
Sve dok svojim zajedničkim radom budu stvarali pjesme, djela i pozorišne komade, vratit će Mostaru onaj pravi „mostarski identitet“, koji je svačiji i svako ko ga voli mora ga poštovati.
Razmišljanja o Maršu mira
U jutro 7. jula Srebrenica je bila kao grad duhova. Ranije tog jutra sam krenula iz Sarajeva sa grupom studenata sa Univerziteta u Denveru. Pripremali smo se da učestvujemo u Maršu mira, godišnjem mirovnom maršu koji se obilježava u sjećanje na genocid u Srebrenici.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu