Život je lijep kada nekoga iskreno voliš

Arijana Omerinović-Jakešević (46) i Marko Jakešević (38) su se upoznali prije tri godine, a vjenčali prije godinu dana. (foto: Mitar Simikić)

Od kada su se upoznali prije tri godine pronašli su novi smisao u životu. Ljubav koju imaju jedno prema drugome daje im snagu, volju i vjeru u bolju budućnost. Arijana i Marko iz Jajca, osobe su s invaliditetom, ali to što su slijepi ne sputava ih u postavljanju životnih ciljeva, prema kojima hrabro i dostojanstveno koračaju.

Spojio ih mobitel za slijepe osobe

Kada je Arijana dobila prvi mobitel za slijepe i slabovidne osobe, nije ga znala koristiti. Kaže da se po gradu raspitivala o tome ko bi joj mogao pomoći. Preporučili su joj da se javi Marku, koji je već neko vrijeme koristio ovakav telefon. Kada ga je kontaktirala, pozvao ju je da dođe kod njega. Marko je tada rekao da će zadržati mobitel neko vrijeme kako bi ga pripremio za upotrebu.

,,Javio mi se nakon nekoliko dana da je telefon spreman. Kada sam došla kod njega, pustio je neku muziku. Sjećam se da smo tada malo zapjevali i time me je zapravo kupio. Pitao me je da li bi došla nekada na kafu kod njega bez mame, a s obzirom na to da se nisam nikad sama kretala, rekao mi je da se ne brinem i da će poslati taksi po mene”, prisjeća se Arijana. Nakon što su se nekoliko puta sreli odlučili su da započnu vezu.

Arijana govori da je oduvijek željela upoznati nekog poput sebe, kako bi mogla podijeliti iskustva, kako bi bila sigurna u tom odnosu da je potencijalni partner zaista razumije. Često je o tome razgovarala sa svojom porodicom a oni su joj govorili da to ne može očekivati sa sigurnošću. Nije odustajala i vjerovala je da će pronaći ono što traži. Kaže da je život jako lijep kada iskreno nekoga voliš, a čim je upoznala Marka shvatila je da je on pravi.

,,On je jedan veliki džentlmen, a ja sam čitav život tako nešto željela i u njemu sam našla. Dobar je, pošten, iskren”, dodaje s osmijehom Arijana.

Marko kaže kako je već nakon trećeg susreta s Arijanom shvatio da je ona osoba za kojom traga cijelog života. Kaže kako je ona za njega posebna i jedinstvena, te ponosno dodaje: ,,Ne moraš nigdje ići da tražiš ljubav, ona sama dođe. Arijana je premašila moja očekivanja, sve što sam trebao, to je ona.”

,,On je jedan veliki džentlmen, dobar, pošten i iskren.” (foto: Mitar Simikić)

Nedostatak jednake podrške porodice i prijatelja

Marko kaže da ljude nikada nije razlikovao po nacionalnoj, niti bilo kojoj drugoj pripadnosti, ali bez obzira na njegovu otvorenost, više od 90 posto njegovih bližnjih je bilo protiv veze s Arijanom. Naime, ona je muslimanka, a on katolik. Ipak, prevagnuli su njegovi principi te se bio  spreman boriti za ljubav.

Kod Arijane je situacija bila drugačija i ona uopšte nije ni razmišljala o nacionalnosti. Do rata nije ni znala kojoj nacionalnosti pripada, a ljude je oduvijek dijelila samo na dobre i loše. Arijanine sestre su takođe u mješovitim brakovima. Međutim, kada je vidjela da se njegovi ne slažu u potpunosti s njihovom vezom, trudila se izgladiti odnose.

„Kada smo Marko i ja imali zaruke, došla je i njegova mama. Tada sam je zagrlila i rekla joj da smo mi tako odlučili i da želimo krenuti u zajednički život. Rekla sam joj da se ne brine i da će me upoznati i uvidjeti ko sam ja”, priča Arijana.

,,Arijana je premašila moja očekivanja, sve što sam trebao, to je ona.” (foto: Mitar Simikić)

Diskriminacija zbog izbora partnera, vjerske i nacionalne pripadnosti

Ističu kako politika, vjerski lideri i mediji upošte ne rade na tome da promovišu toleranciju, uvažavanje, pa ni mješovite brakove. Arijana kaže da se osjeti segregacija i da njena sestra Emina ne može pronaći posao baš zbog toga što je u mješovitom braku. Slažu se kako su podjele u našem društvu nepotrebne i štetne za sve nas.

,,Razgovarala sam s djecom moje sestre, jer su znali doći kući plačući. Druga djeca su ih zadirkivala da im je majka muslimanka. Rekla sam im da smo mi svi ljudi od krvi i mesa, te da se nikada ne obaziru na ono što pričaju drugi, jer ni ne znaju šta govore”, kaže Arijana.

Jajce se nalazi u Srednjobosanskom kantonu u kojem je prisutan model obrazovanja, tzv. fenomen “dvije škole pod jednim krovom” gdje su djeca u osnovnoj školi još uvijek segregirana na osnovu nacionalne pripadnosti, te zbog toga nastavu pohađaju odvojeno po dva različita programa. Ovo dodatno potiče i ističe nacionalne podjele koje se odražavaju na svakodnevni život kako mlađih ljudi u Jajcu tako i svih drugih njegovih građana.

,,Svugdje ima nacionalizma, ali nam dvoma je i pored toga jako lijepo, sjedimo, zajedno ručamo, družimo se i često zapjevamo.” (foto: Mitar Simikić)

Kroz zajednički život su nailazili na različiti predrasude. Jednom prilikom Arijana nije mogla instalirati Viber na svoj telefon, pa je preko Markovog broja kontaktirala Kulturno umjetničko društvo „Jajce“, čiji je bila član, kako bi je obavještavali o terminima proba.

„Kolega koji vodi KUD, ubrzo je prihvatio Marka u grupu. Nije prošlo dvije minute, otkači ga! Ja pitam u čemu je problem, kaže on ostali se bune da je u grupi. Kakve to veze ima čovječe, kažem ja njemu. Kasnije su meni direktno javljali kada su probe. I eto, svugdje ima nacionalizma, ali ja sam došla da pjevam i mene to ne zanima“, priča Arijana.

Marko ističe kako je nesretni rat na našim prostorima donio raskol među narodima, a ljudi su razvili predrasude, pogrešna uvjerenja i zablude. Najveći pritisak vrše roditelji i rodbina na mlade pri odabiru partnera, smatra Arijana. Kaže da se rijetko dešava da jedna mlada osoba ima potpunu slobodu pri izboru partnera s kojim želi provesti život. Ljudi često ne odgajaju svoju djecu u duhu zajedništva.

Spojio ih je mobitel za slijepe osobe. (foto: Mitar Simikić)

Raduju se svakom novom danu koji provedu zajedno

Kažu kako obilježavaju sve praznike i imaju mnogo razloga da se raduju. Arijana ističe da u njenoj porodici ima različitih nacionalnosti, pa je ona već navikla na ljepotu slavljenja različitih religijskih praznika.

Pjesma joj je jedan od vrlo važnih segmenata u životu, kaže Arijana.

„Do sada sam pjevala na puno humanitarnih koncerata i jako sam ponosna zbog toga. U posljednje vrijeme u našem KUD-u imamo mnogo manje aktivnosti zbog pandemije, ali iskreno se nadam da ćemo uskoro više raditi. Pjevamo sevdah, a kada dijaspora dođe onda se organizuju različiti skupovi. Bude to jedna lijepa atmosfera“, kaže Arijana.

Broj mješovitih brakova u Bosni i Hercegovini znatno je manji u odnosu na period prije rata. Agencija Prime Communication 2018. godine objavila je istraživanje stavova građana BiH o mješovitim brakovima. Prema tom istraživanju čak 38,7 posto građana se protivi takvoj vrsti bračne zajednice.

Arijanu i Marka ovakva istraživanja ne zabrinjavaju, jer imaju mnogo razloga da se raduju zajedničkom životu i trude se da svakog dana maksimalno uživaju.

„Jako nam je lijepo, sjedimo, zajedno ručamo, družimo se i često zapjevamo“, kaže Arijana.

 

Ne moraš nigdje ići da tražiš ljubav, ona sama dođe. (foto: Mitar Simikić)

 

Urednik teksta: tim Balkan Diskursa; fotografija: Mitar Simikić; urednik fotografije: Dr. Paul Lowe

Ova priča je nastala u okviru projekta ,,Priče o ljubavi” kojeg realizuje Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) sa grupom mladih dopisnika Balkan Diskursa. Projekt se realizuje uz finansijsku podršku VII AkademijeBOLD programa Američke Ambasade BiH i razvojnih grantova CPI, sa ciljem dokumentovanja priča o uspješnim romantičnim vezama osoba različite etničke pripadnosti u BiH i razbijanja narativa da su ovakvi odnosi nepostojeći i neodrživi u trenutnom društvenom poretku.

Mirnes Bakija je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Sarajeva. Magistrirao je Komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Trenutno je novinar na Radiju Slobodna Evropa u sklopu Regional Reporting Fellowship programa. Teme o kojma najčešće izvještava su ljudska prava, marginalne skupine, te o pravima žena. Sarađivao je sa mnogim medijima i organizacijama civilnog društva u BiH, kao što su eTrafika, BIRN, Mediacentar, Tacno.net, Zamisli.ba i drugi. Urednik je i koordinator projekta i publikacije "Može i drugačije", te je bio jedan od članova dopisničkog tima na projektu "Love Tales". Dobitnik je tri novinarske nagrade, od čega su dvije o govoru mržnje prema marginalnim skupinama, te je osvojio nagradu na fotografskom konkursu MIR.

Vezani članci

Lana Bastašić: U zemlji čuda na brdovitom Balkanu
Jedna „road trip’’ priča ima smisla jedino kada putnici, makar pogrešno, vjeruju u nekakav cilj, završetak putovanja kojim će se riješiti svi problemi i okončati sva muka. U Bosni cilja nema, sve su ceste naizgled jednako učmale i besmislene, vode te ukrug čak i kada ti se čini da napreduješ. Voziti kroz Bosnu zahtijeva drugačiju dimenziju: jednog izvrnutog, kosmičkog crva koji ne vodi ka nekom vanjskom, stvarnom odredištu već u sumorne, jedva prohodne dubine tvog sopstvenog bića. Riječi su književnice Lane Bastašić koja se publici predstavila romanom prvijencem „Uhvati zeca’’, u kojem njene junakinje poput Alise tragaju za odgovorima.
Preko udruženja osigurati bolja prava za djecu sa invaliditetom
Grupa građana “Roditelji djece sa invaliditetom”, nezadovoljni pravima koja dobijaju njihova djeca na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), osnivaju udruženje s nadom da će osigurati bolji odnos nadležnih institucija prema položaju ove kategorije bosanskohercegovačkog društva. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu