Baristkinja Slađana Palikuća: Snaga žene se često podcjenjuje

Foto: Balkan Diskurs

Iako se zanimanje baristkinje često veže za muški posao, mlada poduzetnica Slađana Palikuća razbija sve predrasude o tom zanimanju. Ovim poslom počela se baviti još u srednjoškolskim danima, a danas je ponosna vlasnica Piccola kafeterije u Banjoj Luci. Posebnost ovog šarmantnog mjesta je u tome što će šoljicu kafe poslužiti iscrtanu s različitim motivima kako bi se gosti osjećali što ugodnije dok ispijaju njihov omiljeni napitak. Poduzetnica ističe kako se žene moraju truditi dvostruko više da bi opstale u svijetu biznisa i kako se često olako shvataju.

Kroz dugi niz godina rada u ugostiteljstvu, Slađana je uvijek težila da unaprijedi svoje znanje i vještine zanimanja baristkinje. I pored raznih problema s kojima se suočavala u svom profesionalnom razvoju, nikada nije pomišljala da odustane od posla koji voli. U početku je radila u manjim kafeterijama, ali ubrzo je shvatila da svojim radom i zalaganjem može postići mnogo više.

„Željela sam se usavršavati u poslu koji volim. U jednom trenutku sam shvatila da u gradu u kojem živim imam jako malo mogućnosti za profesionalni napredak. Osjećala sam se kao da sam na neki način ,,prešla igricu’ i ništa mi više nije pružalo satisfakciju u poslu. To je bio prvi znak da nešto promijenim te sam se vrlo brzo odlučila da otvorim malu kafeteriju. Krenula sam od nule i počela stvarati temelj radeći sama po cijeli dan i tako dajući još jednu šansu sebi u ovom gradu“, prisjeća se Slađana svojih početaka.

Slađana Palikuća

Kafeteriju je otvorila prije samog početka pandemije, što ju je znatno unazadilo u poslovanju. I danas osjeća posljedice epidemioloških mjera koje su morali poštovati, kako ističe, samo pojedini ugostitelji. Kvadratura njenog kafića je jako mala, a bio je dozvoljen boravak samo četiri osobe u objektu. Slađana kaže da cijeli ugostiteljski sektor prolazi kroz ozbiljnu krizu od pojave pandemije, a veliki broj ugostitelja je dobio otkaz. Nikakvu pomoć tokom ove krize nije dobila, a kiriju za kafić morala je plaćati i tokom lockdowna.

Pojašnjava da pokretanje biznisa nije teško, ali je otežavajuće sve ono što dolazi poslije toga. Rijetki su oni koji se odlučuju pokrenuti vlastiti biznis, a najčešće zbog straha od neuspjeha.

„Koji god posao da radite, niti jedan početak nije lak. Svaki rad iziskuje određenu žrtvu ako želimo da uspijemo, a ponekad moramo i rizikovati. Nisam očekivala nikakvu pomoć od vlasti i države, jer pomoć dobijaju oni ugostitelji kojima uopšte nije potrebna“, dodaje mlada poduzetnica.

Smatra da je naše društvo još uvijek pod snažnim utjecajem stereotipa te da se značaj i snaga žene često podcjenjuje. Tokom svog rada susretala se s raznim problemima poput diskriminacije prilikom napredovanja, ali i ozbiljnijim poteškoćama. Kaže kako je najveći problem s kojim se suočavaju žene u malim biznisima taj da se neozbiljno shvataju, a nerijetko se susreću i s različitim oblicima nasilja.

„Prilikom otvaranja lokala pretrpjela sam i psihičko nasilje od starijeg muškarca. Govorio mi je da sam balavica koja vodi kafeteriju i da on želi da se napije gdje god poželi. Prijetio je da će slati inspekciju sve dok mi ne zatvore kafić“, prisjeća se Slađana tog traumatičnog iskustva.

U Piccola kafeteriji poslužuje kafu od, kako ističe, specijalitetne 100% Arabike, kao i mnoge druge napitke na bazi espressa. Također, na ovom mjestu se mogu probati različiti blendovi kafa koji potječu iz različitih regije svijeta, od Brazila i Indije, do Kube, Kolumbije i Etiopije. Za ljubitelje beskofeinske kafe, također imaju bogatu ponudu.

Foto: Balkan Diskurs

Nakon što je mnogo toga naučila o pripremi kafe, postala je instruktorica Bar Akademije. Posebno je ispunjava ovo zanimanje, jer ima priliku prenijeti svoje dugogodišnje iskustvo pripreme kafe na druge ljude. Edukacija za bariste se održava u Piccola kafeteriji i polaznici nisu dužni imati neko predznanje prije upisa. Edukacija ima praktični i teoretski dio, a polaznici izučavaju porijeklo i uzgoj kafe, metode obrade, pravilnu upotrebu i higijenu opreme te na kraju Latte Art – iscrtavanje kafe.

„Postoji nekoliko osnovnih motiva koje svaki polaznik mora savladati da nacrta na kafi. Kasnije kombinacijom osnovnih oblika pravimo nove, unikatne motive. Svaki gost se obraduje crtežu na kafi, jer sreća je u malim stvarima, nekad čak i jedno srce na kapučinu može popraviti dan“, priča s osmjehom Slađana.

Kaže da je u našem društvu stvorena svijest da se ne vrijedi truditi da biste uspjeli te smatra da to vodi potpunom ekonomskom i društvenom krahu. Vjeruje kako će ljudi biti uskoro u ozbiljnom problemu kada im svi dobri radnici odsele iz BiH.

„Iz mog iskustva veliki broj poslodavaca insistira da ima radnika koji će primati minimalnu platu. To da li je radnik profesionalan u svom poslu, dobar, odan i pošten – to ih nije briga“, dodaje.

Kroz život je naučila da koliko god da se prave planovi, život uvijek sprema nešto drugačije i neočekivano. Kaže da je u biznisu, ali i životu generalno, važno biti spreman prilagoditi se novonastaloj situaciji. Poručuje svim ženama koje kreću u svijet biznisa da, ako ih u potpunosti ispunjava to što rade, koračaju hrabro prema svojim zacrtanim ciljevima.

„Ne morate biti sjajne da biste počele, morate početi da bi ste bile sjajne“, završava Slađana svoju priču.

Mirnes Bakija je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Sarajeva. Magistrirao je Komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Teme o kojma najčešće izvještava su ljudska prava, marginalne skupine, te o pravima žena. Sarađivao je sa mnogim medijima i organizacijama civilnog društva u BiH, kao što su eTrafika, BIRN, Mediacentar, Tacno.net, Zamisli.ba i drugi. Urednik je i koordinator projekta i publikacije "Može i drugačije", te je bio jedan od članova dopisničkog tima na projektu "Love Tales". Dobitnik je tri novinarske nagrade, od čega su dvije o govoru mržnje prema marginalnim skupinama, te je osvojio nagradu na fotografskom konkursu MIR.

Vezani članci

Vojkan Krstić: Ključna veza u nizu dobrih djela
Beograđanin Vojkan Krstić, humanista i poduzetnik, pomaže osobama u teškoj materijalnoj situaciji bez obzira na vjeru i naciju.
Tvrđava – kruna grada Doboja
Stari grad Doboj nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine na prostoru jedne široke geografske zone pobrđa. Središnji geostrateški značaj položaja oko ušća rijeka Usore i Spreče, bio je presudan faktor za nastanak Tvrđave iz koje se razvio današnji Doboj. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu ,,Stari grad Doboj u …

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu