Blažene Drinske mučenice simbol protesta i borbe za vlastitu čast

Foto: Alem Bajramović

Blažene Drinske mučenice predstavljaju simbol stradanja ljudi podrinjskog kraja a ujedno su pouka da je ljubav vrednija i plemenitija u odnosu na mržnju te da rat nikome nije ništa dobro donio već samo stradanje i gubitke ljudskih života. 

Tokom Drugog svjetskog rata Blažene Drinske mučenice, koje su dijelile hranu i pomagale u liječenju, kako bi sačuvale svoju čast, čistoću i redovničke zavjete, otišle su u smrt. Danas i za predstavnike drugih religija predstavljaju simbol stradanja žene koja je kroz brojne ratove i agresije možda podnijela i najveću žrtvu. 

Josip Tadić, goraždanski župnik je kazao da je u toku izgradnja crkve Blaženim Drinskim mučenicama te da su uspjeli saliti zvono na kojem piše: „Blažene Drinske mučenice molite za nas“, a dio natpisa „molite za nas“ odnosi se na sve ljude koji su propatili u svim prijašnjim vremenima.

Za crkvu Blaženih Drinskih mučenica, župnik Tadić vjeruje da će biti svetište, a blagoslovu temelja u ljeto prošle godine prisustvovali su i predstavnici drugih religija što pokazuje zajednički život religija u gradu na Drini.

Blažene Drinske mučenice tokom Drugog svjetskog rata bavile su se humanitarnim radom u samostanu Marijin dom na Palama do momenta kada su ih četnici zarobili i odveli u smrt. Pet sestara Družbe kćeri Božije po cijenu svog života željeli su sačuvati svoju čast i redovničke zavjete. Stanovnici i stanovnice Goražda i Bosne i Hercegovine, ali i katolici iz cijelog svijeta i danas se sjećaju ovog zločina i posjećuju mjesto njihovog stradanja.

Spomenik Drinskim mučenicama u Goraždu (foto: Alem Bajramović)

Križni put od Pala do Goražda

Drinske mučenice su pomagale ljudima dijeleći hranu i pružajući liječničku pomoć početkom Drugog svjetskog rata (1939-1945). Četnička vojska ih je zarobila u decembru 1941. godine a njihova tragična sudbina odvela ih je na Križni put koji je išao od Pala preko Prače i Hranjena do Goražda. 

Najstarija sestra Berchmana Leidenix, porijeklom iz Austrije, zbog iznemoglosti nije mogla izdržati put i ostala je u mjestu koje se zove Sjetlina gdje je i umrla. Do današnjeg dana nije pronađeno mjesto gdje je sestra Berchmana ukopana. Ostale četiri sestre, Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije te Bernadeta Banja i Jula Ivaniševič iz Hrvatske, su dovedene u austrougarsku vojarnu, današnju osnovnu školu Husein ef. Đozo, gdje su bile zatočene na drugom spratu kasarne.

Župnik Tadić je kazao da se vjeruje da su u alkoholiziranom stanju četnici ušli u prostorije gdje su bile zadržane četiri sestre s namjerom da ih siluju ali su one želeći zadržati svoj zavjet čistoće skočile kroz prozor i tako stradale braneći svoju čast, dostojanstvo i redovničke zavjete. 

„Njihova polomljena tijela su izbodena bajonetima i bačena u rijeku Drinu. Sudbinu sestara su tada proživljavali i ostali sugrađani ovog grada. Mislim da su djevojke, koje su znale šta im se sprema, radije s mosta skakale u Drinu nego da budu obeščašćene“, kazao je Tadić, istaknuvši da je jednako tako bilo veliko stradanje muslimanskog življa, mjesec dana nakon stradanja sestara.

Prema riječima Tadića, svi oni koji su bili visočiji od puške su ubijeni i bačeni u rijeku. O tome, kaže Tadić, najbolje svjedoči don Anto Baković koji je rođen u Goraždu. On je bio svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, svjedok stradanja Drinskih mučenica, ali i muslimana na području Goražda. 

Fra Josip Tadić, župnik Crkve Blaženih Drinskih mučenica (foto: Alem Bajramović)

„On nam je ostavio divan trag u svojim knjigama, što je kasnije bila i podloga da se pokrene proces beatifikacije časnih sestara, koje su 24. septembra 2011. godine proglašene blaženima. Proglasio ih je papa Benedikt XVI po svom poslaniku, kardinalu Amatu, koji je tada svečano slavio svetu misu u Zetri i pročitao bulu o proglašenju blaženima“, pojasnio je Tadić.

Tadić navodi kako su sestre simbol stradanja ljudi podrinjskog kraja te da je pouka svima nama da je ljubav daleko vrednija i plemenitija nasuprot mržnje. Žrtva sestara, kako ističe je poruka da nijedan rat nikome nije ništa dobro donio, već stradanja i gubitke ljudskih života.

Tadić ističe kako se svi ljudi trebaju međusobno uvažavati i poštivati te osjećati i nositi ljubav u sebi i jedni prema drugima. „I kada bismo svi to činili ovaj svijet bi uistinu bio savršen“, navodi Tadić. 

Vjerski pluralizam i njegovanje tradicije

U ljeto 2021. godine kada je bio blagoslov temelja buduće crkve posvećene Drinskim mučenicama, katoličke vjernike i službenike dočekali su i iskazali podršku gradnji crkve goraždanski muftija Remzija efendija Pitić, imam Dženan efendija Imamović te pravoslavni sveštenik Mihajlo Andrić.

„Ljetos kad je bio blagoslov temelja Crkve Blaženih Drinskih mučenica tu je bio jedan mladić iz Hercegovine koji je vidio da dolazi pravoslavni sveštenik koji se pozdravlja s nama katoličkim sveštenicima i sestrama i biskupom s ‘Hvaljen Isus’, a mi njega pozdravljamo s ‘Pomoz Bog’. Mi se grlimo jer smo braća u svešteništvu. Isti je slučaj kada je dolazio muftija goraždanski, mene pozdravlja s ‘Hvaljen Isus’, a ja sam njega pozdravio s ‘Es-selamu alejkum’. Mi se grlimo i potom je taj mladić prokomentirao da nam takvih sadržaja treba u medijima, da vidimo da su naši vjerski službenici istovremeno i prijatelji“, prisjeća se Tadić. 

Dženan ef. Imamović smatra kako je stradanje Drinskih mučenica plod zlodjela onih koji su svoju ljudskost izgubili onoga trenutka kada su izgubili osjećaj da im je išta sveto. 

„One su za nas simbol žrtve i stradanja koje su mnogi podnijeli za svoju vjeru i svjetopogled. Posebno simbol stradanja žene koja je kroz brojne ratove i agresije na ove prostore podnosila možda i najveću žrtvu, čuvajući svoju čast i dostojanstvo, istovremeno tiho i dugo pateći zbog monstruoznosti počinilaca nepravde i zločina“, pojašnjava Imamović i dodaje da je Islamska zajednica svoj stav o izgradnji crkve posvećene Blaženim Drinskim mučenicama jasno pokazala prisustvom muftije goraždanskog – svog najvećeg vjerskog autoriteta ovog dijela Bosne i Hercegovine i imama na blagoslovu temelja za izgradnju buduće crkve.

Efendija Imamović je koordinator Muftijstva goraždanskog za rad s nevladinim organizacijama i član Odbora za međureligijsku saradnju. Ističe kako su susreti i komunikacija vjerskih službenika, zajedničke aktivnosti i projekti, u organizacijskom smislu, olakšani osnivanjem Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini koje u Goraždu od 2010. godine ima i Odbor za međureligijsku saradnju.

Slika Blaženih Drinskih mučenica u prostorijama Crkve Blaženih Drinskih mučenica. (Foto: Aelm Bajramović)

,,Zahvaljujući islamskom naslijeđu muslimani njeguju dugu tradiciju života s drugima. U Bosni i Hercegovini ni u najtežim vremenima kroz koja su prolazili muslimani nisu odustali od takvog stava, tako da i dalje žele razvijati tu tradiciju u ovoj zemlji sa svima koji to isto žele. Ovakav stav plod je dubokog uvjerenja da je svijet različitosti svijet kakvog hoće Onaj koji ga je i stvorio. Mi vjerujemo da Allahu Svevišnjem ne smeta bosansko-hercegovački vjerski pluralizam“, zaključuje Imamović i dodaje da je u interesu različitih ‘elita’ da pozitivni primjeri zajedničkog života ostanu u sjeni negativnih događanja.

Župnik Tadić opisuje kako mu niko ne može biti preči od njegovog susjeda, komšije koji mu je najbliži te da svi u sebi moramo biti ljudi koji su spremni praštati jedni drugima i međusobno komunicirati. Navodi da je narod u Bosni jako ponosan narod te da u Bosni postoji nešto što se zove inat. ,,Nema inatnijih ljudi od Bosanaca“, kazao je Tadić.

Goraždanka Vildana Bašić, aktivistica u poljima izgradnje mira i kulture sjećanja, smatra da se u našem društvu sjećanje na žrtve fašizma i nacizma čuva, ali često na pogrešan način. 

„Ako želimo da živimo u društvu u kojem ćemo moći slobodno živjeti i izražavati se, bez ponavljanja zločina i ratova, bitno je da se sjećamo žrtava fašizma. Isto tako smatram da je bitno da napravimo razliku između sjećanja na žrtve i ponovnog proživljavanja tih događaja iz prošlosti. Blažene Drinske mučenice su simbol otpora silovatelju, borbi za prava žena i hrabar primjer čuvanja svoje časti i njihovih vjerskih uvjerenja“, kaže Bašić i zaključuje da bi mladi o Drinskim mučenicama, zlu fašizma i pozitivnim vrijednostima antifašizma trebali puno više učiti kroz školu i neformalno obrazovanje.

Izgradnja Crkve Blaženih Drinskih mučenica

Investitor projekta izgradnje crkve Blaženim Drinskim mučenicama je Vrhbosanska nadbiskupija. Iako je Goražde grad u kojem živi jako mali broj katolika, župnik Tadić sa svojim župljanima i župljankama se trudi da se projekat gradnje uspješno završi. Kazao je kako imaju dobru volju i želju jer Bog uvijek u životu čuva dobre i hrabre ljude. „Ja vjerujem da svaki posao koji se radi, ili neka gradnja, ako Bog želi da se ono sagradi onda će to i biti, bez obzira koji je broj vjernika“, navodi Tadić.

Blagoslov temelja Crkve Blaženih Drinskih mučenica (foto: Alem Bajramović)

Tadić pojašnjava da izgradnja napreduje i da su uspjeli nabaviti zvono za crkvu. ,,Zvono je izliveno u Austriji, u jednoj firmi koja se stotinama godina bavi salijevanjem zvona. I tamo radi jedan naš čovjek iz Bosanske Posavine. Kada sam ja naručio zvono i kad je vidio gdje to zvono ide, naše zvono je urađeno prije vremena. Trebali smo ga čekati do drugog mjeseca (2022), ali je saliveno za 15 dana. Na njemu piše ‘Blažene Drinske mučenice molite za nas'“, priča Tadić.

Pojasnio je da „molite za nas“ znači za sve ljude koji su propatili u svim vremenima prijašnjim te da su Drinske mučenice i svi ostali osjetili na sebi teret svih ratova koji su se vodili na ovim prostorima. 

Ostatak realizacije projekta izgradnje crkve Blaženih Drinskih mučenica pratit će svoj slijed, kako je kazao Tadić, jer prave nešto što će biti prepoznatljivo i što će jednog dana vjerovatno biti svetište. „Vi znate da kad se kuća gradi prebrzo, onda bude puno propusta. Bolje da ide malo sporije, ali da se uradi kako Bog zapovijeda. Ja se nadam da će tijek gradnje biti kontinuiran i da ćemo uspjeti osmisliti da crkva bude prepoznatljiva po svim slikama, vitrajima koje planiramo ugraditi. Želimo da na tome bude ispisan život ljudi ovoga kraja“, zaključuje Tadić. 

Alem je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Goražda. Bachelor je Međunarodnih odnosa i diplomatije. Student je Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Bavi se fotografijom i angažiran je u medijima i NVO sektoru.

Vezani članci

Istraživanje masovnih grobnica kao sredstvo ispravke zločina
Nasilni konflikti su društvene katastrofe koje temeljno mijenjaju povjerljive odnose u društvu. Povjerenje se lako izgubi i treba puno vremena da se obnovi.
Filipinski rat protiv droge: noćna smjena
"Svake noći neko umre. Nekad jedno, troje, petoro, desetoro, dvanaestoro ljudi… mislim da smo najviše u jednoj noći imali 24 ubistva."

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu