Slavljenje muzičke scene po uzoru na Kuću slavnih

Izvor: Facebook stranica Ex-Yu Rock Centar

Amerikanac Will Richard, crpeći inspiraciju iz Kuće slavnih muzičara, počeo je sa stvaranjem EX-Yugo Rock Centra (EYRC) u Sarajevu, kako bi odavali počast i slavili jugoslavenski rock and roll kao i današnju muzičku scenu u Bosni i Hercegovini i regionu. 

Richardova ljubav prema muzici započela je u očevoj trgovini vinilnih ploča a razvila se u strast prema jugoslavenskom rock and roll-u tokom života i rada u Bosni i Hercegovini. Prepoznavši ovu specifičnu rock glazbu kao svjetsku, Richard je 2021. godine počeo s razvojem ideje za stvaranje Centra. Centar će imati muzejsko-izložbeni prostor, suvenirnicu, koncertni prostor a, naravno, kako ističe ne bi bio pravi sarajevski prostor da nema kafić. 

Centar se planira proširiti na muzejsko-izložbeni prostor, suvenirnicu, koncertni prostor i kafić. (Izvor: Facebook stranica Ex-Yu Rock Centar)

Općenito rock muzika se povezuje s Amerikom ili Velikom Britanijom, ali mnogi tvrde da je i Jugoslavija stvorila izvođače koji su bili u rangu sa zapadnim kolegama. Bijelo Dugme smatra se da je bio jedan od najutjecajnijih i najuspješnijih bendova u regiji, a nastao je u samom Sarajevu, a remasterirao je svoj rad s Abbey Road Studios. Njihova mješavina klasičnih rock and roll instrumenata i vokala s tradicionalnim melodijama iz regije zapadnog Balkana stvorila je autentični stil muzike. Za razliku od drugih, ovu vrstu rocka možemo posmatrati kao nešto jedinstveno jugoslavensko što je pomoglo stvoriti neku vrstu zajedničkog kulturnog identiteta. 

Muzika ispred nacionalnosti

Ne samo Bijelo Dugme već i mnogi najpoznatiji rock izvođači potekli su iz Sarajeva, što ga, kako navodi Richard, čini idealnom lokacijom koju EYRC zove domom. No, muzejski prostor EYRC-a neće slaviti samo bendove koji dolaze s područja Bosne i Hercegovine. Primjerice, Majke (“Mothers”), jedan od Richardovih omiljenih bendova s prostora bivše Jugoslavije, koji dolaze iz Hrvatske vjerojatno će biti centar muzeja. Dok svi predstavljeni bendovi imaju svoju jedinstvenu historiju i stilove, EYRC daje prednost muzici nad nacionalnošću. Bilo da su srpski, crnogorski, bosanski, hrvatski, slovenski, kosovski ili makedonski, ovi bendovi se prvo smatraju umjetnicima, a zatim jugoslavenskim umjetnicima. 

Za neke je nostalgija za Jugoslavijom sporna. Međutim, EYRC, prema riječima Richarda, nema za cilj biti nostalgičan već nudi priliku da se cijeni jugoslavenska rock muzika iz perspektive koja je neutralno informativna. Ovo stvara atmosferu koja bi mogla biti primamljiva kako za lokalno stanovništvo, tako i za strance, da uče i steknu dublje razumijevanje regije. 

Projekat uspostave EYRC-a, kako je istaknuo Richard, je dobra prilika da se istraži ova vrsta muzike ali ujedno i prilika da grad Sarajevo proširi izbor muzeja jer se trenutno većina muzeja u ovom glavnom gradu bavi različitim ratovima i sukobima. Iako su ovi muzeji neizostavni dio historije, oni stvaraju osjećaj da je rat ključno obilježje kulture, što je daleko od istine. Stoga su potrebni projekti čiji je cilj odavanje počasti kulturnim aspektima grada i njegove historije kako bi se turistima koji možda ne razumiju nijanse sarajevske historije i svih njegovih kulturnih razdoblja pružila preciznija slika o ovom gradu. 

Jedan primjer sličnog projekta je Sevdah Art House, koji se fokusira na specifičnu vrstu bosanske narodne muzike koja se zove sevdalinka. Ovaj kafić i muzej odaju počast stoljetnoj muzičkoj tradiciji koja je počela postajati vrlo popularna početkom 20. stoljeća. 

Richard ističe da je cilj EYRC-a da postane atrakcija. „Ne samo da će ponuditi strancima koji posjećuju Sarajevo jedinstvenu priliku da urone u jugoslavensku muziku, već će također omogućiti ljudima iz cijele regije da prihvate kulturu u neutralnijem i pozitivnijem okruženju“, kazao je Richard, ističući da slavljenjem jugoslavenskog rocka slavi se multikulturalna historija Sarajeva. 

EYRC ima za cilj i da privuče nove umjetnike i potakne ih da podijele svoju muziku s lokalnim stanovništvom i strancima. „Ovdje će koncertni prostor igrati ključnu ulogu jer će omogućiti umjetnicima iz cijele regije koji su možda bili inspirisani legendarnim nastupima prikazanim na izložbama da podijele svoje radove. Poštujući prošlost, ljudi mogu ići naprijed i razvijati nove autentične stilove, baš kao što su to činili hrabri umjetnici kroz historiju“, dodao je Richard.  

„Vidimo se na otvaranju“

Njegova ideja za stvaranje EYRC-a, kako je kazao, oduševila je štovaoce rock and roll muzike, ali i mnogobrojne umjetnike. Dragan “Điđi” Jankelić, bivši bubnjar Bijelog Dugmeta, rekao je: ,,Ideja o Ex-Yu rock muzeju u Sarajevu je zaista zapanjujuća i podržavam je svim srcem i dušom! Volio bih da nas sve vidim tamo na otvaranju. Vidimo se tamo!“

Dino Šaran, pjevač grupe Letu Štuke, izjavio je u nedavnom intervjuu s Richardom da također u potpunosti podržava projekt i spreman je doprijeti do svih drugih izvođača koji bi bili od interesa za njih. Šaran je u ovom intervjuu ukazao i na veliku poteškoću s kojom će se centar morati suočiti: „odvajanje umjetnosti od umjetnika“. Iako zasigurno obožava jugoslavenske rock albume koje su izdali umjetnici prije rata, priznaje da su umjetnici još uvijek odgovorni za svoje nacionalističke akcije ili retoriku tokom i nakon raspada Jugoslavije. 

Hodanje ovom tankom linijom između uvažavanja umjetnosti i priznavanja kontroverzi pojedinih umjetnika težak je, ali neophodan dio puta, a EYRC razumije da mu se mora pristupiti pažljivo i ponovno, s ciljem stavljanja muzike na prvo mjesto. 

Ova politički sporna pitanja koja bi mogla biti prepreka, nisu spriječila EYRC da dobije međunarodnu potporu Centra za promociju civilnog društva, Asocijacije kompozitora-muzičkih stvaralaca (AMUS-a), Organizacije Ujedinjenih naroda za edukaciju, nauku i kulturu (UNESCO), kao i drugih koji su već sponzorisali ovaj projekat. 

„Ovo je tek početak, ali EYRC je već pokazao vrijednosti svoje misije“, kazao je Richard. 

Umjetnici, producenti, rukovoditelji, promotori, fotografi, novinari i fanovi, ukoliko želite donirati ili posuditi orginalne/autentične fotografije, postere, snimke, instrumente, odjeću, dokumente, rijetke plože i tako dalje, a koje bi mogle biti od vrijednosti za centar, obratite se na [email protected] ili +38762332770 ili +381 63 386 451.

Ena Rizvić je studentica dvopredmetnog studija drugog ciklusa na SciencesPo Paris i Columbia Univerzitetu. Ena studira međunarodne poslove s fokusom na sigurnost i ljudska prava/humanitarnu politiku. Nakon što je diplomirala političke nauke na Univerzitetu DePaul, završila je diplomski rad pod naslovom “Naizgled mala rješenja za strašnu traumu: RJ i genocid” s usporednim pogledom na genocide u Ruandi i BiH. Ovo istraživanje o bh. ratu bilo je potaknuto iskustvom njene porodice koja je sama pobjegla iz svog doma u Bosni i potražila utočište u Chicagu, gdje je ona kasnije rođena i odrasla.

Vezani članci

Islamofobija narušava perspektive mladih
Islamofobija, kao problem savremenog društva, nažalost poprima epidemiološke odlike. Njen utjecaj je širok ali najkrucijalniji i najteži za mlade ljude.
Bosanska „nafaka“ Sarajevske Hagade
Duže od stotinu godina burne historije, grad Sarajevo i njegovi stanovnici čuvaju Sarajevsku Hagadu, zbirku jevrejskih propisa i predanja, od ratova, paljevina, krađa. Njena „kuća“ je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i nekoliko puta ju je morala napustiti kako bi bila sačuvana i spašena.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu