Još od 1. februara 1888. godine, Zemaljski muzej se bori s brojnim i čestim finansijskim problemima, ali ga to nije spriječilo da se razvije u najvažniju naučno-obrazovnu i kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini.
Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci i grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom. Historičar Semir Hadžimusić ističe da su politički, strateški i ekonomski ciljevi koje je sebi tada postavila austrougarska uprava zahtijevali evropsku pismenost i masovniju obrazovanost. A budući da je Bosna i Hercegovina krajem 19. stoljeća bila slabo istražena zemlja Balkana, kako navodi Hadžimusić, time je i jednako privlačila radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske. Tu su se našli i kvazi naučnici, što je već prvih godina okupacije rezultiralo odnošenjem spomenika kulture iz naših krajeva te doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u osnivanju muzeja. Prvi direktor Muzeja bio je Kosta Herman.
„Muzej je imao uz sebe raznovrsnu pomoć države, od obezbjeđenja materijalnih sredstava, do pružanja pomoći najnižih organa vlasti u prikupljanju predmeta i konkretnim istraživačkim radovima. Već godinu dana poslije osnivanja, Muzej pokreće svoju publikaciju ,,Glasnik Zemaljskog muzeja“ u kojoj su javnosti saopćivani rezultati istraživanja koja su obavili kustosi i saradnici. Afirmisanjem Zemaljskog muzeja i njegovog ,,Glasnika“ ukazala se potreba za muzejskom publikacijom koja bi bila izdavana na njemačkom jeziku i na taj način rezultate djelovanja učinila poznatim široj svjetskoj naučnoj javnosti. Tako je došlo do pokretanja paralelne muzejske publikacije pod privlačnijim naslovom Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegovina“, priča Hadžimusić.
Danas Zemaljski muzej čine Biblioteka, Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za etnologiju, te Odjeljenje za prirodne nauke. Pored toga, značajan prostor Muzeja čini Botanički vrt koji je za vrijeme svog otvaranja bio veoma značajan objekat u Evropi.
Hadžimusić objašnjava kako se Muzej razvijao pod austrougarskom vlašću: „Za osiguranje daljeg plodonosnog rada muzeja bilo je neophodno obezbjediti adekvatan prostor koji bi bio reprezent austrougarske misije u Bosni i Hercegovini. Po projektu čuvenog Karla Paržika, u periodu 1909-1913. godine izgrađen je novi objekat za Zemaljski muzej, odnosno kompleks paviljonskog tipa koji se sastoji od četiri paviljona, međusobno povezana terasama sa unutrašnjim atrijem u kojem se nalazi Botanički vrt. Za izgradnju novog objekta muzeja tada je utrošeno blizu dva miliona kruna. Bio je to među prvim i najznačajnijim objektima u jugoistočnoj Evropi koji su planski građeni za muzejsku namjenu“, pojašnjava Hadžimusić kako je teklo razvijanje Muzeja u Austro-Ugarskoj državi.
Kako navodi Ana Marić, načelnica Odjeljenja za arheologiju, osnovni zadatak Muzeja je prikupljanje, briga i prezentacija materijalne i duhovne kulture, te prirodnih znamenitosti. Također, Muzej ima naglašenu pedagošku i društvenu ulogu. Pored stalnih postavki u tri odjeljenja, povremeno se organiziraju tematske izložbe, kao i izložbena gostovanja. Svake godine se obilježavaju Međunarodni dan muzeja i rođendan Zemaljskog muzeja, pojedinačna predavanja, različite aktivnosti za djecu i slično. Od svog osnivanja, Muzej izdaje i svoj časopis – Glasnik ZMBiH.
Iako je pandemija virusa COVID-19 uticala na obustavljanje rada gotovo svih aktivnosti unutar Muzeja, a koji podrazumijevaju kontakt s publikom, ipak su određeni projekti nastavljeni. Oni obuhvataju rad na zbirkama i izložbama, naučni rad i slično.
,,Bosna i Hercegovina u prethistoriji naziv je stalnog izložbenog postava koji se priprema posljednjih nekoliko godina i koji je vjerojatno najveći muzejski projekt nakon rata. Posljednji postav prethistorije otvoren je za javnost 1988. godine, uz proslavu stogodišnjice osnivanja Muzeja, ali je već 1992. godine uklonjen i nikad više nije vraćen. Uz dva postojeća stalna postava (BiH u antičko doba i BiH u srednjem vijeku), završetkom ove izložbe upotpunit će se slika o kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine od prethistorije do danas, a svjetski poznat materijal s lokaliteta kao što su Butmir, Badanj, Donja Dolina, Glasinac i drugo, konačno će biti dostupan javnosti“, objašnjava načelnica Odjeljenja za arheologiju.
Eksponati dostupni samo u Zemaljskom muzeju
Jedan od najznačajnijih eksponata koji se čuva u Zemaljskom muzeju jeste primjerak pashalne hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska hagada (na hebrejskom priča, kazivanje).
U svakom odjeljenju nalaze se eksponati koji su od neprocjenjive vrijednosti za umjetnost i kulturu BiH. Stoga, Odjeljenje za etnologiju, koje je smješteno u zasebnoj zgradi, sadrži dvije stalne izložbene postavke – ,,Diorame sa maketama“ i ,,Život i kultura gradskog stanovništva u BiH u XIX stoljeću“. U prizemlju zgrade postavljena je i tematska izložba ,,Sarajevski fragmenti safavidskih tepiha iz 17. stoljeća“. Svoje mjesto u Zemaljskom muzeju našao je i prvi crtež iz razdoblja paleolitika, gravura na stijeni iz pećine Badanj pored Stoca. Tu su i Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića, upućena Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću iz 1380. godine, te Povelja kralja Stjepana Tomaša iz 1459. godine. Važno je spomenuti zbirku od pola miliona insekata, kao i 130.000 biljaka. U Zemaljskom muzeju nalazi se i najbogatija zbirka meteorita u bivšoj Jugoslaviji, dok njegov botanički vrt čini nekoliko hiljada endemičnih, autohtonih i egzotičnih biljaka.
Ja sam Muzej!
Finansijski problemi zaustavili su rad Zemaljskog muzeja na cijele tri godine. Značajan projekat koji je doprinio poboljšanju ove situacije jeste građanska akcija „Ja sam Muzej“ kojom se bosanskohercegovačka i međunarodna javnost podsjetila na težak položaj u kome se Muzej nalazi. Akcija je bila usmjerena na promjenu javnog imidža Zemaljskog muzeja u medijima i javnosti. To je rađeno kroz ukazivanje na tešku situaciju radnika Muzeja.
„Kroz niz filantropskih, simboličnih i art akcija senzibilizirala se javnost u BiH i šire o vrijednosti i multikulturalnom karakteru kolekcije koju Muzej čuva i, što je najvažnije, uspjelo se vratiti pitanje spašavanja Zemaljskog muzeja na dnevni red donosilaca političkih odluka. Akcija ,,Ja sam Muzej“ sastojala se iz art akcija – portreta i priča radnika i radnica Muzeja, te autorskih tekstova o muzeju istaknutih bh. i regionalnih književnika/ca i esejista/ca – i dežura za Muzej, u koje su se uključili svi relevantni društveni akteri, javne ličnosti i građani/ke, šaljući poruku o hitnosti rješavanja statusa Zemaljskog muzeja“, navedeno je na stranici ove građanske akcije.
Nakon tri godine, Muzej je ponovo otvoren. Upravo borba za njega jeste borba za Bosnu i Hercegovinu, s bogatstvom svih njenih različitosti.
_________________________________________________________
Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.
