Mogućnosti da BiH postane država po mjeri mladih

Da bi se situacija poboljšala potrebno je implementirati važeće zakone, usvojiti omladinske politike i strategije koje će se realizirati na način da se uključe mladi i osiguraju sredstva za njihovu provedbu, što je do sada bila rijetkost. 

Položaj mladih u Bosni i Hercegovini je izuzetno kompleksan, smatra Jasmin Jašarević, generalni menadžer PRONI Centra za omladinski razvoj. Egzistencijala pitanja, poput obrazovanja, zdravstva, stambenog pitanja, prema Jašareviću, dodatno se usložnjavaju „kada, na sva prethodna pitanja, mladi moraju da odgovore ili da se nose sa pitanjima korupcije, nacionalizma (i raznih drugih …izama), pitanjima sigurnosti/bezbjednosti, i neizvjesnosti koja su stalna prijetnja njihovom blagostanju tokom cjelokupnog odrastanja.“

,,Mladi u BiH provedu svoju mladost u stalnoj i nikada završenoj krizi koja kontinuirano djeluje i oblikuje njihove živote i moram reći da sigurno nije lako biti mlada osoba u Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Jašarević.

Mladi se susreću sa brojnim izazovima na različitim poljima, navodi Jasmina Banjalučkić, voditeljica Odjela za razvoj politika prema mladima Instituta za razvoj mladih KULT, počevši od obrazovanja, zapošljivosti, osnivanja porodice, korištenja različitih socijalnih i zdravstvenih usluga do političkog ili aktivističkog angažmana. Mnogo je toga, kako je kazala, na šta i sami mladi ukazuju kao negativno, nerazvijeno, nedovoljno, problematično i slično. 

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u našoj državi živi 777.000 mladih osoba dobi od 15 do 30 godina, što je skoro 20 posto od ukupnog stanovništva. Nezaposlenost i nemogućnost ekonomske nezavisnosti, obrazovanje koje ne ide u korak s tržištem rada, neadekvatan zdravstveni sistem, manjak institucionalne podrške mladim i ambicioznim ljudima, nepotizam i neusklađenost omladinskih politika s realnim željama mladih su samo neki od problema s kojima se susreće bh. mladež. 

„Dugogodišnje zanemarivanje potreba mladih, neuključivanje mladih u odlučivanje kao i nepoštivanje zakonskih odredbi nas dovodi u situaciju da mladi gube povjerenje u sistem koji smatraju korumpiranim“, smatra Banjalučkić. 

Prema istraživanju Instituta KULT, mladi korupciju svrstavaju na četvrto mjesto problema o kojima najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije.

„Uvijek nešto fali“

Složenost omladinske politike u BiH je srazmjerna složenosti administrativno-teritorijalnog uređenja post-Daytonske BiH. Položaj, prava, obaveze i status mladih je definisan zakonskim rješenjima prema području u kojem žive. 

Danas na teritoriji BiH postoje tri zakona o mladima, i to Zakon o mladima Federacije BiH (ZOM FBiH), Zakon o omladinskom organizovanju Republike Srpske (ZOM RS), Zakon o mladima Distrikta Brčko (ZOM BD). Iako sva tri zakona o mladima u BiH predviđaju osnivanje komisije za mlade, kao stalnog radnog tijela u čijem radu će učestvovati predstavnici mladih, to još uvijek nije slučaj. Naime, značajan broj institucija još uvijek nije ispunio svoje zakonske obaveze.

Jašarević objašnjava da mnogi nivoi vlasti imaju mogućnost da rade u interesu mladih jer im je to i zadatak i zakonska obaveza ali, nažalost, rijetki su primjeri gdje su zakoni za mlade i o mladima „ispoštovani“ u cjelini jer uvijek nešto „fali“. 

„Ima zakon – nema Strategije ili Politike za mlade. Ima Zakon i Strategije – nema Akcioni plan. Ima Zakon i Strategija i Akcioni plan – nema sredstava u budžetu. Nema sredstava. Jer je „neka kriza“… Ili prosto nisu sredstva planirana budžetom uopšte za rješavanje problema i davanje odgovora na pitanja za mlade“, kazao je Jašarević.

Sva tri Zakona o mladima koji se primjenjuju u BiH propisuju postojanje strategije prema mladima/omladinske politike, učešće mladih u odlučivanju što podrazumijeva uključenost mladih u komisije za mlade na svim nivoima, postojanje službenika za mlade u svim institucijama nadležnim za pitanja mladih, te budžetska izdvajanja za projekte mladih ali i ostala finansijska izdvajanja namijenjena za mlade.

„Trenutno na nivou entiteta, samo entitet Republika Srpska ima Zakon i Strategiju za mlade. Federacija BiH ima Zakon ali nema strategije. Država BiH nema ni zakon ni strategiju a budžeti za mlade skoro da i ne postoje“, objašnjava Jašarević. 

Poboljšavanje uslova života mladih

Zainteresiranosti institucija u procesu provedbe dokumenata, prema Banjalučkić, vrlo rijetko možemo svjedočiti, a što svakako ne ide u prilog tome da se politike provode iako postoje pozitivne prakse lokalnih zajednica širom Bosne i Hercegovine koje se trude i ulažu u programe za mlade ali rezultati ovog ulaganja i dalje nisu vidljivi. 

Ove godine usvojena je Omladinska politika Republike Srpske (RS) od 2023. do 2027. godine. Radi se o integrisanom, multisektorskom strateškom dokumentu koji definiše javne politike i usmjerava razvoj svih oblasti značajnih za mlade te realizacijom strateških ciljeva i prioriteta vodi ka poboljšanju uslova života mladih i stvara preduslove za njihov ostanak i napredak u RS-u.

Dvadesetdevetogodišnji S.M., aktivista i pravnik iz RS-a, kazao je da su ciljevi usvojene Omladinske politike 2023-2027 dobro osmišljeni i napisani. Podsjetio je da je i prethodna omladinska politika bila dobro osmišljena ali mladi ljudi nisu osjetili neko poboljšanje zbog iste iako je bila na snazi. 

Kada je u pitanju državni nivo ne postoji zakonska regulativa koja reguliše oblast mladih, a samim tim, ne postoji ni jedinstvena državna politika prema mladima. 

Postojeći zakoni i omladinske politike u mnogome su slični te propisuju prava i obaveze mladih, organizovanje mladih, brigu za mlade, institucionalno učešće mladih u donošenju odluka i druga pitanja od interesa za život, položaj i djelovanje mladih ali stručnjaci za mlade smatraju da bi sve zakonske regulative uistinu bile efikasne, potrebno je u njihovu izradu uključiti mlade ljude.

,,Politike prema mladima nikako ne bi smjele biti proizvod nečijeg ličnog stava da je nešto mladima potrebno. Izrada ovih politika mora uključiti stavove mladih i mora se zasnivati na stvarnim potrebama ove populacije. U suprotnom sve i da su kreirane ne utiču mnogo u pravcu pozitivne promjene“, istakla je Banjalučkić.

S obzirom da BiH nije članica EU, Banjalučkić je kazala da je otežano učešće u mnogim evropskim programima, ali da učestvujemo u određenim evropskim programima, s ciljem podrške naporima na putu ka evropskim integracijama uz razmjenu dobrih praksi, iskustava i znanja, poput ERASMUS+, Mladi u akciji i European Solidarity Corps. 

Jašarević poručuje da svi mi, kao pojedinci i društvo u cjelini, moramo osigurati da su za mladu osobu BiH, njeni entiteti, Brčko distrikt BiH, kantoni, općine/opštine i gradovi, mjesta gdje oni – mladi –  mogu da se ostvare kao pojedinci i žive dostojan život. „Da bi se to desilo, svi moramo da razumijemo šta su to problemi mladih, kako je došlo do tih problema i šta su to neodgovorena pitanja mladih u BiH“, kazao je Jašarević.

Ovaj članak dio je serije tekstova u okviru projekta #EmployMe Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa. Cilj serijala je podići svijest o problemima s kojima se susreću mladi ljudi u oblasti obrazovanja i zapošljavanja u BiH te istaknuti neke dobre prakse u borbi s tim preprekama. Ovaj serijal dio je “Programa zadržavanja mladih u BiH – Opšta mobilizacija” kojeg provodi Udruženje građana Nešto Više u saradnji s PRONI Centrom za omladinski razvoj, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH.