Dawood: Drvene naočale osvajaju svijet

Foto: Ahmet Ertem

Želeći da kreira funkcionalan okvir za naočale od punog drveta, Damir Bajraktarević iz Sarajeva napravio je i bacio više od stotinu primjeraka. Od pronalaska okvira spremnog za tržište prošlo je pet godina. Danas su njegovi proizvodi prepoznatljivi na tržištu i prodaju se pod imenom „Dawood“.

Veliki je zaljubljenik u prirodu i vožnju bicikla. Donedavno se profesionalno bavio sviranjem gitare, ali mu je muzika sada samo hobi. Pored proizvodnje drvenih naočala, Damir se bavi izradom gitara. 

Dawood radionica proizvodi naočale od punog drveta. (Foto: Rijan Hamidović)

„Tragao sam za unikatnim drvenim proizvodom koji se može spakovati u kovertu i jeftino poslati na kraj svijeta. Prvobitna ideja s proizvodnjom gitara nije bila isplativa zbog težine instrumenta i troškova transporta“, prisjeća se Damir svojih početaka.

Kako kaže, sve je napredovalo teško i sporo, ali je imao tu privilegiju da upozna svakog kupca. Ističe da je rad na novim mašinama uvijek bio nezaboravan, ali i bolan. Naučio je da prilikom rada s drvetom nema žurbe jer bi u protivnom mogao da ostane bez prstiju. U „Dawood“ radionici naočale se izrađuju od punog, kvalitetnog drveta, što je jedna od najbitnijih razlika u odnosu na većinu proizvođača drvenih naočala.

„Zbog osjetljivosti drveta u finalnim dimenzijama naočala, mnogi proizvođači nisu u stanju izraditi naočale od punog drveta zbog nedovoljnog poznavanja strukture, tvrdoće, elastičnosti drveta i drugih faktora“, naglašava Damir, dodajući da je testiranju proizvoda posvetio cijelih godinu dana.

Izrada jednog okvira podrazumijeva više od 10 faza od kojih se svaka testira na kraju. Ako se u određenoj fazi izrade uoče nedostaci, okvir se baca.

„Najveću pažnju posvećujemo finalnoj, finoj obradi okvira. Često čujemo isti komentar od kupaca koji prvi put probaju naše proizvode, a to je da ne mogu vjerovati koliko su ,,Dawood“ naočale udobne i lagane, očekujući da će drvo biti teško i neudobno na licu“, ističe.

Među najvećim uspjesima svakako je opstanak na tržištu u prilično nestabilnim uslovima. Ako se situacija s pandemijom smiri, u planu je proširenje proizvodnje. Ipak, u trenutnim okolnostima nezahvalno je bilo šta prognozirati.  

Izrada jednog okvira naočala uključuje deset stavki procesa. (Foto: Edin Bukva)

„U BiH je teško u bilo čemu uspjeti. Mi smo ponosni do sada urađenim. ,,Dawood“ se proširio za još jednog člana, partnera u poslu i vrhunskog dizajnera i umjetnika, Ahmeta Ertema. Prije nekoliko godina, imali smo čast i privilegiju biti glavni akteri reklamnog video spota za električni Golf za regionalno tržište. Kvalitet ,,Dawood“ okvira se prepoznao izvan BiH granica gdje smo od nekih proizvođača dobili ponude za kolaboraciju“, govori.

Ipak, smatra da nije pošteno pričati bajke mladim, obrazovanim ljudima već ih upozorava na okruženje u kojem bi trebalo da rade ako se odluče na pokretanje svog biznisa.

„Situacija s pandemijom nam je plastično prikazala neuređenost ove države i nemar vlasti prema svojim građanima. Mnogi mali biznisi su propali ili će ubrzo propasti zbog nemogućnosti zarade zbog restriktivnih mjera koje je država nametnula, ali obaveze i nameti državi nisu ukinuti ili smanjeni zbog postojeće situacije“, upozorava.

Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.

Sanela je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Livna, diplomirala je na odsjeku za komunikologiju, na fakultetu humanistickih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, te trenutno pohađa master studij na istom odsjeku Univerziteta Džemal Bijedić.

Vezani članci

Imaginarne zidine i hologrami prošlosti
U bosanskohercegovačkoj medijskoj i političkoj realnosti rat kao da je nastavljen nekim drugim sredstvima i kao da nikada nije prestao trajati. Nad nama se nadvio hologram rata pa će biti da zbog toga naša zbunjena svijest ne može progutati misaono toliko puta prežvakane fraze.
Cenzura u moderno doba
Engleski pjesnik i državni službenik, John Milton, je rekao o slobodi govora: „Jer ova je sloboda najvažnija stvar koja čini našu sreću ili nevolju, naš uspjeh ili neuspjeh, našu čast ili sramotu.“ Ova izjava ostaje jedna od najmoćnijih izjava na ovu temu jer prepoznaje temeljnu istinu o ljudskoj prirodi: mi, kao vrsta, prirodno težimo slobodi. Čovjek je biće kojem su granice i okviri nametnuti. Naučeni smo modusima ponašanja i zajedno s njima funkcionišemo kroz život. Unutar svih sloboda je sloboda govora. U modernom svijetu gdje se propagira fluentan diskurs često dolazi i do prikrivenih cenzura ili sadržaja koji je smjerno prikriven.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu