Nahraniti gladne: mostarske javne kuhinje

Alen Kajtaz, generalni sekretar Crvenog križa, Mostar (foto: Dino Pehlić)

Iako su prošle 23 godine od rata u BiH, u Mostaru se još uvijek osjećaju posljedice siromaštva. Narodna kuhinja Crvenog križa i Pučka kuhinja organizovane su sa ciljem pružanja pomoći stanovnicima Mostara koji je najviše trebaju.

Pučka kuhinja Mostar (foto: Dino Pehlić)

Crveni križ grada Mostara, unutar kojeg je organizovana Narodna kuhinja, ulaže mnogo napora kako bi osigurali dnevne obroke za korisnike. Pučka kuhinja, kao druga gradska ustanova, također pokušava pomoći siromašnoj populaciji ili onima koji nisu sposobni za rad kako bi osigurali osnovne egzistencijalne potrebe.

Alen Kajtaz, generalni sekretar Crvenog križa Mostar kazao je da Narodna kuhinja redovno prati i odgovara na zahtjeve za pomoć najugroženijim građanima.

Prema riječima Kajtaza, javna kuhinja (kako se prethodno zvala) je pokrenuta 1993. godine kako bi tokom sukoba prehranila veliki broj ljudi. U jednom momentu, kako je kazao, bilo je i preko 20.000 ljudi dnevno.

Danas, Kajtaz je kazao da imaju 421 korisnika. Uz njih, postoje i osobe koje dobijaju mjesečne pakete. „Zasigurno možemo reći da broj prelazi 450 osoba“, kazao je Kajtaz.

Pojasnio je, da nisu danas siromašni samo oni koji nisu zaposleni već teško žive i neki koji imaju posao.

„To je danas zapravo borba „običnog“ čovjeka koji pokušava dostojanstveno da živi i osigura osnovne životne potrebe – što je veoma teško jer sistem guta najniže slojeve društva i radničku klasu“, kazao je Kajtaz.

On dodaje da redovno rade reviziju korisnika na osnovu kriterija koji su postavljeni prema postojećim mjesečnim primanjima. „Imamo situaciju da recimo penzioner sa minimalnom penzijom, ako ih živi dvoje i imaju jednu penziju, on ne može da koristi tu kuhinju. Nažalost, mnogo toga zavisi od povećanja finansija i donatora, a ne želimo ostaviti korisnike bez jedinog izvora preživljavanja“, kazao je Kajtaz.

U Crvenom križu smatraju da postoji mnogo veći broj siromašnih građana i onih koji su na rubu egzistencije ali o njima niko ne vodi brigu i ne znaju kako potražiti pomoć.

U pokušaju da smanji ovaj jaz, u Mostaru postoji i Pučka kuhinja koja je osnovana 2002. godine sa namjerom da brine o najugroženijim osobama – nezaposlenim, starim i iznemoglim, ili osobama bez staratelja i drugim kategorijama.

Franjo Slišković, direktor Pučke kuhinje kazao je da su prošlu godinu završili sa prosječno 234 podijeljena obroka na dnevnoj bazi – dvije vrste obroka se serviraju svaki dan. „Broj korisnika je generalno u porastu i u gradu Mostaru možda ima i više osoba kojima je potrebno pomoći“, smatra on.

Pučka kuhinja Mostar – uslužni pult (foto: Dino Pehlić)

Iz Pučke kuhinje navode da imaju veoma dobru saradnju sa gradskim vlastima i da one ispunjavanju zakonske i finansijske obaveze prema javnim kuhinjama. Ipak, Crveni križ i Pučka kuhinja u gradu Mostaru pozivaju sve građane na solidarnost i zamolbu da, u skladu sa svojim mogućnostima, pomognu ove ustanove novčanim ili drugim vrstama donacija.


 Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.

Pomoć pri realizaciji ovog projekta ljubazno je osigurao fond National Endowment for Democracy (NED).

Dino Pehlić je dopisnik Balkan Diskursa iz Mostara. Diplomirao je pravo na Američkom Univerzitetu u BiH. Svoje istraživanje fokusira na ljudska prava u konfliktnim i postkonfliktnim zajednicama, ratne zločine i održivu primjenu međunarodnog humanitarnog prava.

Vezani članci

Osnaživanje Romkinja i uključivanje u bh. društvo
Žene Romkinje uz pomoć nevladinih organizacija ali i lične upornosti i rada moguće je educirati i osnažiti kako bi postale aktivni dio bosanskohercegovačkog društva.
Život je lijep kada nekoga iskreno voliš
Od kada su se upoznali prije tri godine pronašli su novi smisao u životu. Ljubav koju imaju jedno prema drugome daje im snagu, volju i vjeru u bolju budućnost. Arijana i Marko iz Jajca, osobe su s invaliditetom, ali to što su slijepi ne sputava ih u postavljanju životnih ciljeva, prema kojima hrabro i dostojanstveno koračaju.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu