Zabrana pušenja kao način za privlačenje turista

Stari most – čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. (Foto: Mladen Topić)

Bosna i Hercegovina trenutno slovi za jednu od najpoželjnijih zemalja za one koji vole duhanski dim. Turističke usluge su podređene onima koji stalno konzumiraju duhan pa tako javna mjesta rijetko imaju prostore za nepušače.

Nedavna istraživanja o zdravstvenoj situaciji odraslog stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) govore o čak 44 posto stalnih pušača, od čega je 56 posto muškaraca, 31,6 posto žena, sa prosječnom konzumacijom od 16,9 cigareta na dan.

Brojni gradovi u BiH nastoje zaustaviti ovu statistiku, a s njima i grad Mostar. U ovome pomaže i program inicijative „Klima bez dima” čiji je cilj podržati i promovirati svaki ugostiteljski prostor bez duhanskog dima u BiH. Inicijativa je pokrenuta u okviru projekta „Smanjenje faktora rizika za zdravlje u BiH” kojeg podržava Vlada Švicarske, a sprovodi Svjetska banka u BiH, u partnerstvu sa entitetskim ministarstvima zdravstva, entitetskim institutima za javno zdravstvo i ostalim lokalnim zainteresovanim grupama.

Iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije (TZ HNŽ) ističu da ne znaju točan broj nepušačkih lokala u Mostaru, ali da je sigurno ova usluga tražena kod turista.

„Pošto Mostar posjećuju turisti iz zemalja gdje je zakonski regulisano (ne)pušenje u lokalima/javnim mjestima, oni su sigurno stekli naviku boravka na takvim mjestima pa im boravak i konzumacije ugostiteljskih usluga u objektima gdje se puši sigurno smeta. Smatramo da bi lokali, ako im je to tehnički izvodljivo, trebali tražiti mogućnost da imaju odvojena mjesta za pušače, naročito u dijelu lokala gdje se konzumira hrana”, kaže stručni suradnik TZ HNŽ-a Ramiz Bašić.

Odluka o zabrani pušenja u unutrašnjosti lokala bi, kako navodi Bašić, znatno doprinijela boljem ugledu Mostara kao turističke destinacije gdje se prate najnovija kretanja u oblasti ugostiteljstva i usvajaju pravila koja omogućuju turistima da uživaju u prostorima bez zagušljivog dima.

Prema javnoj mapi lokacija bez duhanskog dima u Mostaru postoje samo tri ugostiteljska objekta koja imaju prostor za nepušače, a to su kafić Teco, hotel Kriva ćuprija i lanac brze hrane McDonald's.

„Smatramo da bi se barem trebala donijeti odluka o zabrani pušenja na autobuskoj i željezničkoj stanici kao i na aerodromu u Mostaru. Također smo mišljenja da se trebaju povećati napori da se u dijelovima grada koji su turistički najfrekventniji i najposjećeniji osigura jedan broj ugostiteljskih objekata sa zabranom pušenja”, ističe Bašić.

Veliki je broj osoba iz inozemstva koji žive u Mostaru i koje se moraju prilagoditi ovom ležernom načinu života. „Poznajem samo jedan kafić u Mostaru koji ima prostor za nepušače u blizini Sveučilišta u Mostaru, a većina mjesta je pogodna za pušače što me ponekad brine. Zabrinuta sam za zdravlje ljudi, pogotovo mladih koji puše”, smatra lektorica kineskog jezika i kulture na Sveučilištu u Mostaru Xiukun Meng.

Prema službenoj web stranici inicijative „Klima bez dima” devet od deset stanovnika BiH je izloženo duhanskom dimu na javnom mjestu, a 85 posto djece u dnevnom boravku.

„Često se moram sastajati s poslovnim kolegama u zadimljenim kafićima i onda nastane problem jer oni to ne vole. Znam samo tri mjesta koja ne podržavaju pušenje između kojih je i bar Lux u INTERA Tehnološkom parku tako da je baš teško ukoliko netko traži fino mjesto bez dima za sastanak”, opisuje Jonathan Trousdale, predstavnik organizacije ,,Svaki student” koji već godinama živi u Mostaru.

,,Klima bez dima” je do sada posjetila brojne gradove u Bosni i Hercegovini pa tako i Mostar, sa ciljem da se širi svijest o problemu života sa duhanskim dimom. Krajnji cilj inicijative jeste mijenjanje zakona o kontroli duhana u cilju zabrane pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima. Ukoliko i vi želite dati svoj doprinos i podržati stvaranje okruženja bez duhanskog dima u BiH, potpišite ,,Klima bez dima” peticiju na bit.ly/klimabezdima

Kristina Gadže

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog. Studira informatiku i žurnalistiku na filozofskom fakultetu u Mostaru.

Vezani članci

Ožiljci tranzicije: Život van medija i politike
Mladi u BiH žive skupa i samo poneki „izvještaj“ u medjima ih podsjeti na to kako su, tobože, podijeljeni. Nerijetko se čuje kako je tranzicija stalno stanje društva u Bosni i Hercegovini. Od kraja rata do danas se radi na pomirenju.
Mladi zajedno za pomirenje
Sa ciljem prevazilaženja predrasuda i kreiranjem prostora za mlade, gdje mogu iznijeti svoja mišljenja, doprinjeti razvoju zajednice, a istodobno da budu uvaženi i poštovani, formirana je platforma “Mladi za pomirenje”.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu