Na Omladinskoj akademiji „Stanje mira“ mladi iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine razgovarali su o religijskim različitostima zaključivši da razlike u društvu moramo prihvatiti, ali i razumjeti kako bismo zajedno gradili mirnije i tolerantnije društvo.
U okviru programa međureligijskog dijaloga, mladi su obišli Gazi Husrev-begovu džamiju, Katedralu Presvetog Srca Isusova, Sabornu crkvu Rođenja Presvete Bogorodice i Aškenašku sinagogu i upoznali se sa multireligijskim i multietničkim glavnim gradom Bosne i Hercegovine, Sarajevom. Omladinsku akademiju „Stanje mira“ organizira Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, a održava se u Tuzli, Brčkom, Sarajevu i Vitezu.
Jedan od uvodničara ovog dijela programa bio je i Dino Abazović, sociolog i profesor na Fakultetu Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
„Kako vrijeme prolazi postoji neka tendencija među mladim ljudima da se zadovoljavaju tek činjenicom puke razlike i iz nje crpe konformizam, kao mi znamo drugog i drugačijeg ali premalo je mogućnosti da se tom drugom i drugačijem ostavi prilika da se sam pokaže u svjetlu kojem jeste. S toga kada govorimo o međureligijskom dijalogu uvijek sam zagovarao i smatram da je mnogo bitnije imati razgovor između različitih konfesija na lokalnom nivou nego na visokim religijskim hijerarhijama“. Abazović pojašnjava da je življeno iskustvo drugog i drugačijeg uvijek bila ta veza, amalgam, koji je održao hiljadu-godišnju multietničnost naših prostora pa i religijskog suživota.
Učesnik akademije Nemanja Raičević iz Podgorice je kazao da mu je prisutnost više religija i multikulturalnost u Sarajevu pomogla da shvati različitosti koje postoje, a koje pomažu da budemo tolerantniji jedni prema drugima.
„U Sabornoj crkvi sam vidio slike svetaca, među kojima je i moj Sveti Nikola. U Katedrali sam vidio freske koje imamo i mi. Mislim da bi religija trebala da nas spaja i pomaže da ljubav i mir pobjede sve“, kazao je Raičević.
Manuel Jelić iz Rijeke je kazao da je naučio da se prilikom ulaska u džamiju treba izuti, da su hafizi osobe koje Kur'an znaju napamet, te da kada su u pitanju unutrašnji ukrasi da se u džamijama ne prikazuju lica ljudi i životinja. Također, izrazio je zahvalnost što je posjetio sinagogu, koja je jedna od tri najveće u Evropi, a koja pokazuje izuzetno afirmativan odnos prema Jevrejima, koji su imali i muslimani i rimokatolici i pravoslavni kršćani.
„Sarajevo nije samo multietničan, multikulturalan nego i multireligijski grad“, kazao je Jelić, istaknuvši da vjerski objekti simboliziraju zajedništvo, kao i kontinuitet postojanja građana različitih vjeroispovijesti u našem regionu.
