Bosansko narodno pozorište (BNP) Zenica po izgledu zgrade predstavlja jedinstveni fenomen arhitekture bivše Jugoslavije, a kao kulturna institucija već više od 73 godine osim umjetničke i kulturne ima i edukativnu ulogu za djecu i mlade.
Senzibilitet arhitekata Jahiela Fincija i Zlatka Ugljena rezultirali su jednim od najboljih primjera pozorišne arhitekture sa prostora bivše Jugoslavije – BNP Zenica. Finci je bio redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (BiH), dok je Ugljen bio član iste Akademije, kao i Hrvatske akademije nauka i umjetnosti te Slovenske akademije nauka i umjetnosti a njegovi arhitektonski objekti su nezamjenjivi dio bosanskohercegovačkih gradova i rezultat sinteze mjesta, duha vremena i velike kreativne moći.
Zgrada BNP Zenica je 1979. dobila prestižnu godišnju nagradu jugoslavenskog lista „Borba“ za najbolje arhitentosko ostvaranje u BiH, a zatim i godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko ostvaranje SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) čime je krunisan rad dvojice arhitekata Fincija i Ugljena.
Elvir Škiljo, šef marketinga BNP Zenica, pojasnio je da su se uselili u novu zgradu 7. maja 1978. godine a prva predstava koja je odigrana je bila „Na Drini ćuprija“. BNP Zenica je osnovano 1950. godine, a godinu kasnije osnovana je i Dječija, omladinska i lutkarska scena (DOLS) koja je profesionalni dio pozorišta i u kojoj se rade profesionalne predstave za djecu.
„U njoj se danas edukuju djeca i mladi za vrlo često buduće glumce i glumice kojima se približava ova vrsta umjetnosti“, kazao je Škiljo, istaknuvši da DOLS broji svake godine 50-100 polaznika raznih uzrasta od šest do 17 godina.
Kroz DOLS, prema njegovim riječima, gradi se i buduća publika.
„Sa djecom se vrši profesionalno pripremanje predstava. Imamo predstave za djecu u kojima igraju profesionalni glumci, ali svake godine imamo bar po jednu predstavu gdje igraju djeca za djecu. Ove godine smo napravili upravo jednu takvu predstavu koja se zove „Oslobodite umjetnike“ i ta predstava nam je otvorila vrata u pristupu generaciji koja rijetko posjećuje pozorište“, kazao je Škiljo.
Saradnja sa školama i Univerzitetom
Kako bi privukli što više mladih u BNP Zenica, dodao je da su napravili marketinški plan, koji uključuje posjetu glumaca srednjim školama, razgovor s mladima šta njih interesuje, a imaju i odličnu saradnju sa osnovnim školama u Zenici, kao i školama koje se nalaze 50 kilometara od Zenice.
„Imamo predstave za djecu uzrasta do šestog razreda osnovne škole. Djeca zahvaljujući tim suradnjama dolaze u pozorište“, kazao je Škiljo, dodavši da imaju i saradnju sa Univerzitetom u Zenici.
Kada je u pitanju vrijeme socijalizma, naglasio je da su ljudi imali pogrešnu percepciju da su ulaznice za kulturne, sportske i ostale manifestacije dijeljene. Iz Ugovora koje je BNP Zenica radilo s tadašnjim firmama, proizlazi da se pazilo na kulturu više nego danas i inicirala posjeta na način da je sindikat kroz članstvo kupovao ulaznice. „Nisu to u doslovnom smislu bile besplatne ulaznice“, istaknuo je Škiljo, pojasnivši da to što su godišnje karte bile jeftinije je inicirano od škola za predstave koje su bile profilisane za te uzraste.
Prema Škilji, to je bila određena vrsta marketinga preko kompanija koje su kupovale godišnje ulaznice za svoje radnike, a to je nestalo dolaskom ovog sistema jer sindikati više nemaju takve moći, a država nema politiku da potiče kulturu na taj način.
„Publika pozorišta koja je doživjela prelaz sa socijalističkog na kapitalistički sistem se potpuno promijenila. Zeničko pozorište se vrlo brzo prilagođavalo novim uslovima izlaska na tržište. Ono što nama otežava rezultate po tom pitanju jesu finansijska sredstva. Za sve ove godine lokalna i državna vlast ne učestvuje u podržavanju kulture na taj način“, kazao je Škiljo.
Promjenjiv broj posjeta
Smatra da imaju dobre rezultate s obzirom na broj odigranih predstava na godišnjem nivou i druge aktivnosti poput koncerata akustičnog tipa. Broj posjeta je promijenjiv ovisno od predstave do predstave od perioda do perioda.
U BNP Zenica je zaposleno 68 ljudi, od toga je glumačkog ansambla 20-25 glumaca, ostatak čine glumački i administrativni dio. Glumački ansambal čine glumci sa završenim akademijama sa scenskih/dramskih umjetnosti Sarajevo, Tuzla, Banja Luka i Mostar. Rijetkost je da se u stalni ansambl angažuju glumci iz drugih gradova posebice zbog pronalaska smještaja.
„Što se tiče pripremanja predstava generalno kada se obabere tekst, dogovori se reditelj koji će raditi predstavu, taj reditelj je dužan da izabere svoju autorsku ekipu, počev od glumaca, scenografa, kostimografa, eventualno autora muzike. Počinje se sa čitaćim probama pet-šest dana, silazi se na scenu i počinje se predstavljati sa svim elementima. Za pripremu predstave je potrebno od 45 do 60 dana“, pojasnio je Škiljo.
Osim redovne proizvodnje i izvođenja predstava, BNP Zenica je i organizator festivala bosanskohercegovačke drame, festivala nacionalne drame te organizuje festival za djecu i mlade- Internacionalni festival edukativnog teatra (IFET) koji je nastao iz smotre dramskog stvaralaštva osnovnih i srednjih škola i smotre dramskog stvaralaštva osoba s poteškoćama u razvoju. Ove godine obilježavamo 22. Festival bh. drame i 7. IFET. Također, nosioci su manifestacije Noć teatra za Bosnu i Hercegovinu.
BNP Zenica je partner i 26. Međunarodne manifestacije „Zeničko proljeće“, na način da je angažirano u smislu dovođenja predstava, ustupanja prostora i veliki procenat realizacije je u njihovoj nadležnosti.
BNP Zenica se godinama suočava sa problemom sanacije krova, odnosno nedostatka financijskih sredstava kako bi se isto završilo. Škiljo je kazao da su lobiranjem i kroz medije uspjeli dobiti sredstva od Grada Zenice za sanaciju krova i u toku je tenderska procedura.
